Razlozi za to su mnogostruki, ali najvažniji je to što kineska vlada želi snažno afirmirati projekt digitalnog juana. A čini se da upravo taj projekt izaziva strahove na Zapadu, o čemu je danas za Financial Times govorio Jeremy Fleming, šef britanske britanske nadzorne agencije (GCHQ).

Fleming je rekao da digitalne valute nude “veliku priliku” za demokratizaciju platnih sustava, no razvoj ove nove tehnologije također predstavlja prijetnju.

"Ako se radi pogrešno, neprijateljskim nacijama daje mogućnost da nadziru transakcije", rekao je. "Ona im daje moć... da mogu kontrolirati što se radi u tim digitalnim valutama."

Prije objave nove kibernetičke strategije, šef špijunske službe razgovarao je s FT-om iz londonskog sjedišta Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, obrambenog ogranka GCHQ-a.

Planiran kasnije ovog mjeseca, ovaj će dokument poslužiti kao nacrt za suzbijanje digitalnih prijetnji kako se rat sve više širi u cyber prostor. S prisluškim stanicama u Velikoj Britaniji i inozemstvu, agencija surađuje sa svojim poznatim sestrinskim službama MI5 i MI6 kako bi se specijalizirala za domaće i međunarodne obavještajne službe.

Međutim, GCHQ-ova digitalna stručnost vrlo je tražena, a Fleming je naziva povećanjem tehnološke "izvrsnosti" u društvu. Fleming poručuje da je Kina trenutno "najveći strateški problem" s kojim se Britanija suočava, šireći špijunažu i tražeći kontrolu nad svojom digitalnom infrastrukturom.

“Kina je preuzela inicijativu. Puno investiraju, i otvoreno i tajno. To je zato što nova pravila počinju stvarno utjecati na njihov rad u tehnološkom i digitalnom kontekstu”, objasnio je Fleming.

"Moramo razumjeti kakva je naša reakcija na sve to", kaže Fleming. Prije Britanaca, i Sjedinjene države kao i Europska unija izrazile su duboke zabrinutosti vezane uz digitalni juan. A zašto digitalna verzija kineske valute toliko plaši Zapad?

Digitalni juan zapravo je državna digitalna valuta (CBDC), vezana omjerom 1:1 s klasičnom kineskom valutom. Svaka fizička novčanica koju je kreirala središnja banka ima jedinstveni identifikator, te svaki izdani digitalni juan token ima isti. Za razliku od kriptovaluta, CBDC-ovi se obično ne temelje na decentraliziranom blockchainu, jer središnje banke time nastoje zadržati jasnu vlast nad monetarnom politikom.

Pokrenut u listopadu 2020. godine, Narodna banka Kine (PBoC) emitirala je milijune digitalnih juana građanima u sklopu nastojanja testiranja tehnologije. Proces još uvijek traje. Kineski građani već mogu potrošiti digitalni juan u sve većem broju trgovina diljem zemlje. Zapravo, prema podacima s početka studenoga, digitalni je juan do sada korišten u preko 100 milijuna transakcija, dosegnuvši ukupnu vrijednost od 9,7 milijardi dolara.

Pravi test digitalnog juana bit će Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. Uvođenje će također uključivati strane posjetitelje. Yao Qian, bivši direktor instituta za digitalne valute u Narodnoj banci Kine, rekao je u svibnju da namjera nije promatrati sve transakcije u stvarnom vremenu.

Ali kineska vlada postavila je milijune kamera za prepoznavanje lica diljem zemlje kako bi pratila svoje građane, pa čak i kažnjavala manja kaznena djela poput nezakonitog prelaženja ceste. Digitalni juan mogao bi se glatko uklopiti u tu nadzornu infrastrukturu, i to je ono što izaziva strahove. U svakom slučaju, Kina je od svih vodećih ekonomija u razvoju digitalne valute najdalje otišla. I to je jedan od razloga povećane zabrinutosti koja dolazi sa Zapada.