Hrvatska bi u 2011. godini mogla izići iz recesije, pozitivnim gospodarskim kretanjima trebao bi pridonijeti izgledni završetak pregovora za ulazak u Europsku uniju, no ujedno će to biti teška godina u kojoj će se gospodarstvo i cijelo društvo suočiti s odricanjima, opći je ton rasprave vođene večeras na okruglom stolu udruge mladih menadžera YES, s temom "gospodarska očekivanja Hrvatske za 2011. godinu"
Starija izvršna dopredsjednica Agrokora Ljerka Puljić očekuje da će pozitivno ozračje vjerojatnog završetka pregovora s EU-om pridonijeti zamahu poduzetničkih aktivnosti. Agrokor očekuje rast prometa od pet posto čemu će, kaže Puljić, umnogome doprinijeti rast na tržištima regije i povećanje izvoza.
Direktor predstavništva Deutsche Bank u Hrvatskoj Alen Akšamija upozorava na potrebu novog zaduženja od četiri milijarde eura da bi se zatvorila financijska "rupa" zbog proračunskog deficita te poziva državu na zaduživanje u inozemstvu kako bi se domaća likvidnost sačuvala za potrebe gospodarstva.
Akšamija ne očekuje veće probleme u pronalasku sredstava za financiranje deficita. Smatra da nas strani investitori vide u boljem svjetlu od domaćih procjena i to zbog relativno malog proračunskog deficita i povoljnijeg odnosa javnog duga i BDP-a u usporedbi s drugim europskim zemljama.
Manje optimističan je osnivač internetske burze rada Moj posao Nenad Bakić koji smatra da će 2011. godina biti prva godina prave prilagodbe standarda realnim mogućnostima te smatra da Hrvatska mora bitno smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru.
"Prizemljenje i vraćanje u stvarnost" očekuje i glavni urednik Poslovnog dnevnika (uz Večernji list pokrovitelj okruglog stola) Darko Markušić, koji pokazatelje koji bi mogli posvjedočiti o izlasku Hrvatske iz krize ne očekuje prije prve polovice iduće godine.
Sudionici okruglog stola smatraju da vlada, kao što je uobičajeno u drugim zemljama, u predizbornom razdoblju zbog političkog oportuniteta neće poduzimati drastične mjere kao što su veća otpuštanja i smanjenja plaća.
Suglasnost su postigli i oko tečaja kune i eventualne devalvacije smatrajući da ona ne bi puno toga riješila osim što bi rizik preselila u financijski sektor, a pitanje je i koliko bi pomogla izvoznicima budući da, kako je rečeno, Hrvatska baš i nema puno izvoznih proizvoda.
U raspravi je ocijenjeno da nema bitnih razlika među glavnim konkurentima na političkoj sceni u ekonomskim pitanjima te da poziciji i opoziciji podjednako nedostaje strateška gospodarska vizija Hrvatske.
