Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić u razgovoru za tportal komentira kako rušenje rejtinga u agenciji Moody's ne predstavlja iznenađenje, no da bi moglo rezultirati agresivnijim smanjivanjem proračunskih rashoda u ovoj godini. 'Već je rebalans za 2012. godinu ukazao kako će biti jako teško ispuniti planove o smanjenju javne potrošnje, pogotovo što se tiče tekućih rashoda poput troškova zaposlenih. Prijedlog proračuna za 2013. dodatno je produbio sumnje da će se moći ispuniti kriteriji iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti', podsjeća Šantić.

Naglašava da su i dalje ostali neriješeni višegodišnji strukturni problemi, niska produktivnost i prevelik te neefikasan javni sektor. Upozorio je na činjenicu da će pozitivni učinci pristupanja Hrvatske u EU na domaće gospodarstvo biti puno manje izraženi negoli je to bio slučaj u prijašnja dva vala proširenja, što je rezultat i trenutnih problema u eurozoni.

'Ipak, trenutno raspoloženje investitora na svjetskim financijskim tržištima je povoljno, pa se ne očekuju značajnije posljedice smanjenja rejtinga u kratkom roku. Međutim, bez investicijskog statusa naše gospodarstvo postaje puno osjetljivije i ranjivije na eventualne poremećaje u međunarodnom okruženju', rekao je Šantić.

Kreatorima gospodarske politike ovaj analitičar savjetuje da ne bi trebali ciljati kratkoročne gospodarske ciljeve, nego napraviti kredibilan plan srednjoročne fiskalne konsolidacije, s naglaskom na rashodovnu stranu proračuna, a koja bi i promijenila izrazito nepovoljnu strukturu javne potrošnje.

'Nažalost, reformski potezi nisu provođeni dugi niz godina, tako da će trebati proći vremena dok one počnu djelovati kroz rast gospodarske aktivnosti te oporavka zaposlenosti. Nadalje, rebalans proračuna, koji je najavljen za početak ove godine, mogao bi, nakon rušenja rejtinga, rezultirati i nešto agresivnijim smanjenjem rashoda za 2013. godinu', zaključio je.

RBA analitičari: Tržište je kratkoročno reagiralo padom hrvatskih euroobveznica

RBA analitičari pišu kako posljednja odluka agencije Moody´s nije došla kao iznenađenje te da je temeljena slabim izgledima gospodarskog rasta, nefleksibilnosti fiskalne politike u uvjetima visoke zaduženosti te relativno visoke vanjske ranjivosti u odnosu na usporedive države.

'Iako je prethodnih dana bila prisutna ponudu na hrvatskim vrijednosnicama u jutrošnjem dijelu trgovanja na inozemnim tržištima cijene duž krivulje hrvatskih euroobveznica zabilježile su pad do dva posto, približavajući se prinosima vrijednosnica istog investicijskog rejtinga. Do kraja dana pritisak na hrvatske euroobveznica (ali u manjem intenzitetu) mogao bi se nastaviti nakon čega će uslijediti stabilizacija. Ne očekujemo da će prinosi na duljem kraju krivulje premašiti pet posto. Domaća izdanja, koja su relativno skupa, podržana oskudnom ponudom i malom likvidnošću, trebala bi ipak zabilježiti korekciju u cijeni', priopćili su iz RBA.