Naizgled se radi o značajnoj promjeni koja će liberalizirati hrvatsko tržište nekretnina, ali u stvarnosti su dosadašnja ograničenja bila samo mrtvo slovo na papiru na koje su se malobrojni obazirali. Veliki broj parcela ili kuća, osobito na obali, već ima strane vlasnike, iako oni nikad nisu dobili famoznu suglasnost.

'Namjerno ili slučajno ostavljene su rupe u zakonu. U većini slučajeva stranci bi platili desetak tisuća kuna za registraciju tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj i to im je dovoljno da preko nje legalno kupe nekretninu. Smiješno je to da mnoge od tih firmi nose imena prema svojim vlasnicima. To se dalo vrlo lako spriječiti. U nekim zemljama traži se da vlasnik tvrtke bude njezin državljanin, kod nas to nije slučaj', kaže Hrvoje Kačer, profesor građanskog prava sa splitskog Pravnog fakulteta.

Druga zakonska rupa je, ističe Kečer, institut prava građenja koji omogućuje onome koji ga stekne, bio on domaći ili stranac, da gradi na zemljištu u tuđem vlasništvu.

Glavni razlog zbog čega su stranci izbjegavali tražiti suglasnost ministarstva pravosuđa je sporost cijele procedure. Pojedini su čekali više od 18 mjeseci kako bi dobili dozvolu. Osim toga, ona je uvjetovana uzajamnošću, odnosno da i zemlja iz koje dolazi stranac dopušta hrvatskim državljanima da postanu vlasnici nekretnine.

Hrvatska se još prije osam godina obavezala da će ukinuti ograničenja za strance prilikom potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s tadašnjom Europskom zajednicom, tako da je već tad, objašnjava Kečer, bila zacrtana državna politika.

Koliko je stranih državljana zaobilaznim putem postalo vlasnik nekretnine u Hrvatskoj, nikome nije poznato. Radi se o sivoj zoni bez statističkih podataka. Grube procjene govore o čak 30.000 - 40.000 nekretnina koje su sad u stranim rukama.

Službene brojke su mnogo skromnije. Prema podacima Ministarstva pravosuđa, od 1991. do 2007. dozvolu za kupnju nekretnine dobilo je 8.978 stranih državljana. Od toga je daleko najveći broj Nijemaca i Austrijanaca (ukupno 4.955), dok su najtraženije bile nekretnine u Istri i Primorsko goranskoj županiji (na njih otpada čak 59 posto).

Uglavnom, od 1. veljače nestale su sve prepreke, koliko god one slabašne bile, koje su onemogućavale da stanovnici Europske unije slobodno kupuju na hrvatskom tržištu nekretnina. Usprkos tome, domaće agencije ne očekuju veće potrese ni rast cijena

'Neće se dogoditi ništa spektakularno. Kriza trese čitavu Europu. Teško da će netko iz Njemačke, pogođene recesijom, izdvojiti 2.500 eura po kvadratu za apartman na Hvaru. Osim toga, u zadnjih desetak godina već je rasprodan veliki broj kvalitetnih nekretnina na Jadranu. Možda bude nešto veći interes za nekretnine u unutrašnjosti, u blizini autoceste. Povoljne su cijene zemljišta u Slavoniji, Lici i u široj okolici Zagreba', smatra Ivan Stojević, direktor agencije PBZ – nekretnine.

'Trenutno tržište nekretnina bilježi značaj pad potražnje', kaže Stojević, 'ali ne i osjetnije rušenje cijena.'

Svi su u iščekivanju kako će globalna kriza odraziti na hrvatsko gospodarstvo. Ipak, nitko od analitičara ne očekuje veći pad cijena stanova, osobito ne onih na dobrim lokacijama. S druge strane, prodavatelji nisu nikad bili spremniji pristati i na 10 do 15 posto manju cijenu od početne.