Zemlje s naprednom digitalnom ekonomijom i digitalnim vještinama te čvrstim sustavima ekonomske i financijske sigurnosti uspješnije su održavale svoja gospodarstva tijekom koronakrize, navodi se u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF).
To izvješće publicirano je umjesto WEF-ove ljestvice globalnog indeksa konkurentnosti za 2020. godinu, koja ove godine neće biti objavljena.
U njemu se navodi da su zemlje s naprednom digitalnom ekonomijom i digitalnim vještinama uspješnije tijekom koronakrize održavale svoja gospodarstva dok su građani radili od kuće. Tu su se istaknule Nizozemska, Novi Zeland, Švicarska, Estonija i Sjedinjene Države.
Isto tako, zemlje s čvrstim sustavima ekonomske sigurnosti, poput Danske, Finske, Norveške, Austrije, Luksemburga i Švicarske, bile su u spremnije pružati podršku onima koji nisu mogli raditi.
Slično tome, u zemljama s jakim financijskim sustavima poput Finske, Sjedinjenih Država, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Singapura lakše su osiguravani krediti malim i srednjim poduzećima kako bi se spriječila nesolventnost.
Izvješće navodi i da su zemlje koje mogu uspješno planirati i integrirati zdravstvenu, fiskalnu i socijalnu politiku relativno uspješnije ublažile posljedice krize, kao na primjer Singapur, Švicarska, Luksemburg, Austrija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Zemlje s prethodnim iskustvom epidemija koronavirusa (npr. SARS) imale su uspostavljene bolje protokole i tehnološke sustave (npr. Republika Koreja, Singapur) i mogu kontrolirati epidemiju relativno bolje od drugih, kaže se u izvješću.
Izvješće donosi i preporuke za oživljavanje i transformaciju gospodarstva u četiri područja: povoljno okruženje, ljudski kapital, tržišta i inovacije.
Naglašava se da prijelaz na zelenije i sveobuhvatnije gospodarstvo mora biti potpomognut značajnim ulaganjima u infrastrukturu, uključujući proširenje digitalnih mreža. Danska, Estonija, Finska i Nizozemska trenutno su najbolje pripremljene za to.
Nadalje, jačanje "zelenog“ gospodarstva zahtijevat će nadogradnju energetske infrastrukture, prometnih mreža i obveze javnog i privatnog sektora za proširenje i poštivanje multilateralnih sporazuma o zaštiti okoliša. Danska, Estonija, Finska i Nizozemska pri tome su najbolje, najspremnije za pokretanje gospodarske transformacije putem infrastrukture. Manje pripremljene zemlje uključuju Rusiju, Indoneziju, Tursku i Južnu Afriku.
Povećavanje poticaja za usmjeravanje financijskih sredstava prema dugoročnim ulaganjima u realno gospodarstvo može ojačati stabilnost i proširiti uključivanje. Tako su Finska, Švedska, Novi Zeland i Austrija relativno bolje pripremljene od ostalih naprednih ekonomija, dok su Sjedinjene Države među najmanje spremnima.
Prijedlog je i prelazak na progresivniji porezni sustav koji se pojavljuje se kao ključni pokretač ekonomske transformacije. U tome su Republika Koreja, Japan, Australija i Južna Afrika postigle najviše rezultate, zahvaljujući relativno dobro uravnoteženim i progresivnim poreznim strukturama.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić ističe kako i u Hrvatskoj ima uspješnih poslovnih pothvata sukladnih iznesenim preporukama, pa trebamo vjerovati u sebe.
"Izvješće ukazuje na zajedničke probleme i rješenja, ali ukazuje i na činjenicu da su najuspješnije zemlje koje integriraju uspješan posao i brigu za čovjeka i društvo. Uvjeren sam da u tom pristupu možemo pronaći rješenje za naš ključni izazov - zašto sada toliko mladih ljudi ne vidi svoju budućnost u Hrvatskoj te što i kako učiniti da se to promijeni“, rekao je Mudrinić.
