Često se u različitim situacijama spominje digitalizacija. To je još uvijek nedovršen proces u Hrvatskoj, iako se o njemu govori već desetak godina. Jedna od važnijih promjena ticala se uvođenja elektroničkih računa u poslovanju. Sve je počelo još 2007. godine, kad je poslan prvi e-račun. Danas ih je na centralnoj platformi za razmjenu računa zabilježeno više od 31 milijun.

Iako je cijeli proces davno počeo u praksi, formalni počeci bili su teški, istaknuto je na okruglom stolu 'Digitalna transformacija: Uvođenje e-računa', u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. Na njemu nije bilo riječi samo o povijesti procesa koji, kako je naglašeno, štedi vrijeme, smanjuje operativne troškove, jača sigurnost podataka, poboljšava njihovu razmjenu, ali i spašava okoliš, već i o izazovima s kojima se suočavaju tvrtke i organizacije koje su ovaj oblik fakturiranja morale prihvatiti, kao i o budućnosti e-računa u Hrvatskoj.

'Od ulaza papirnatog računa do njegove obrade, plaćanja i spuštanja u arhivu znalo je proći i više od 15 dana. Sve ovisi o tome koji je dužnosnik u uredu, pa tajnica, pa naručitelji, pa djelatnici koji rade unutar aplikacije i trebaju unositi podatke. Kad smo uveli e-potpise i kad smo uveli računovodstvenu platformu, cijeli taj proces skraćen je na dvije i pol minute', otkrila je Maja Radišić Žuvanić, voditeljica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva.

Papirnati računi dominiraju

Unatoč tomu, papirnati računi još su uvijek dominantni u poslovanju. Naime e-računi su obvezni samo za javnu nabavu, kao i pojedinačnu nabavu male vrijednosti. No pojedine tvrtke u Hrvatskoj u skorije vrijeme započele su s izdavanjem elektroničkih računa svojim klijentima, a nova faza digitalizacije poslovanja je elektroničko fakturiranje u B2B sektoru.

'Svima nama je digitalizacija temelj poslovanja. E-račun je preduvjet da bi sve funkcioniralo. Što se tiče B2B korisnika, bilo je poteškoća u početku, no sad korisnici prihvaćaju e-račun. Podržavamo prelazak svih korisnika na e-račun i tu smo partneri. Očekujemo da će svi prijeći na njih jer će to i nama olakšati poslovanje', rekla je Iva Cibulić Blažević, direktorica regulatornih i javnih poslova Hrvatskog Telekoma.

U tom će smjeru ići domaće, ali i europsko zakonodavstvo. Uredbom EU-a iz 2014. godine propisane su forma, tehničke predispozicije te način razmjene i pohrane e-računa za sve zemlje članice. No našim Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi propisuje se da su oni obvezni u procesima javne i jednostavne nabave. Tako je na centralnoj platformi zabilježeno više od 6000 naručitelja te 82.000 dobavljača, kako iz Hrvatske, tako i iz inozemstva.

Priprema za neminovno

Tim je zakonom propisano i nekoliko iznimki. Tako se, primjerice, kartično plaćanje ili fakturiranje zakupa poslovnih prostora ili primanje školarine ne mora fakturirati digitalnim putem. No i to će se uskoro promijeniti. Naime do 2028. godine svi će subjekti u Europskoj uniji morati razmjenjivati sve podatke o digitalnom fakturiranju. Trenutno je u pripremi i izmjena zakona kojom bi se od 2026. godine obveza izdavanja i razmjene e-računa trebala prebaciti na B2B sektor.

'Neki ljudi ne vole koristiti e-račune, na stranu digitalna pismenost, ali oni time izlaze iz zone komfora. To isto mora biti dio ponude. Moramo misliti na sve kategorije korisnika te im usluga mora biti jednostavna i praktična. Imamo natruhe toga kako će izgledati novi zakon, ali bit će novosti za brojne poslovne korisnike. Zašto smo mi tu? Zato da se oni ne moraju sekirati oko toga. Želimo da naši korisnici dođu, kliknu i obave to što trebaju. Najvažnije je korisničko iskustvo, a najbitnija stavka je sigurnost. Sigurnost na internetu, pa tako i pri izdavanju e-računa, nešto je o čemu ćemo morati voditi vrlo veliku pažnju', rekla je Andrea Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja FINA-e.

Osim sigurnosti, pažnju će trebati posvetiti korisnicima. Naime još je uvijek velik broj onih koji, unatoč digitalnim opcijama, radije vole papir. To se osjeti i u Hrvatskom Telekomu, u kojemu oko trećine korisnika prima račune poštom, odnosno na papiru.

'Mislim da treba govoriti o digitalizaciji B2C. Imamo velik broj korisnika i velik broj računa, oko 1,9 milijuna, koje moramo uručiti svaki mjesec našim korisnicima. Ponosni smo na to što je 1,2 milijuna računa digitalno. Postoji i dalje dio onih koji su digitalni korisnici, a ne postoji nijedan razlog da i oni ne primaju e-račun. No dok ne dođe 'moraš', svi volimo ostati robovi navika. Tu ostaje velik prostor da vidimo kako će industrija usluga, koja dostavlja ogromne količine računa, napraviti iskorak prema korisnicima i kako ih nagovoriti da koriste e-račune. Zbog naših korisnika koji su se prilagodili i primaju e-račun uspijemo spasiti 6000 stabala godišnje', rekla je Cibulić Blažević.

Promjena navika

E-račun je dobra prilika za nastavak procesa digitalizacije, istaknuto je na okruglom stolu. Građanima je lakše digitalno plaćati usluge koje su od početka bile digitalne, poput naručivanja dostave ili pojedinih usluga taksija. No puno im je teže prebaciti se online za one usluge koje su donedavno bile isključivo na papiru. Razlog tomu je možda i činjenica da se računi moraju čuvati 11 godina.

'Dat ću primjer svog oca, koji je digitalni korisnik i odbijao je plaćati digitalne račune. No kad sam ga nagovorila i kad je vidio koliko je to jednostavno, ostao je na e-računu. Još uvijek imamo građane koji imaju digitalne mogućnosti plaćanja, ali žele papir i mi kao pružatelji usluga nemamo izbora i moramo im dati papir. Moramo razviti opcije kojima će biti zadovoljni svi građani. Svjesni smo da imamo starijih građana, koji nisu digitalni korisnici, ali očekujemo od države da nam kaže da izvolimo prijeći na digitalno. To se već događa u B2B sektoru, ali očekujemo od države zakonodavna rješenja i za naše privatne korisnike', istaknula je Cibulić Blažević.

Sve promjene, istaknula je Kajtaz iz FINA-e, trebale bi proći lakše nego prije nekoliko godina, kad su i uvedene prve zakonske obveze koje definiraju e-račune. Gospodarstvo je mahom spremno za takve promjene, ali ipak ostaje pitanje dijela korisnika koji se sporije prilagođavaju promjenama. No kako u pravilu kaskamo za najsuvremenijim trendovima, pitanje je hoće li rok od dvije godine biti dovoljan za hvatanje svih novotarija, unatoč zakonskim definicijama.

'E-račun je dobar poticaj i korak prema digitalizaciji. Danas postoji toliki broj digitalnih rješenja za koja naši korisnici i građani uopće nisu svjesni da postoje i da mogu sve riješiti putem clouda, bez čuvanja papira. Moram reći da će ona društva koja brže trče u digitalizaciji biti prosperitetnija. To će biti vrlo važno ne samo za poslovanje kompanija, nego i države. Govorimo o višestrukim utjecajima na financije, vrijeme i okoliš, pa i o sigurnosti koja je neprikosnovena. Mislim da smo na dobrom putu, ali trebamo razmisliti kako ubrzati proces i proširiti ga na društvo u cjelini', zaključila je Cibulić Blažević iz HT-a.