'U Hrvatskoj žene u odnosu na muškarce imaju nepovoljniji položaj na tržištu radi što se očituje u nižoj stopi aktivnosti, nižoj stopi zaposlenosti, višoj stopi nezaposlenosti i nižoj mjesečnoj zaradi', naglasila je Sanja Crnković Pozaić, govoreći o rodnim osobine hrvatskog tržišta rada.

Upozorila je da životna dobi i stupanj obrazovanja znatno utječu na aktivnost žena. To je posebno izraženo kod žena starije životne dobi, kod kojih je sudjelovanje na tržištu rada znatno niže nego kod muškaraca (41,5 posto u odnosu na 23,9 posto), a i njihov stupanj obrazovanja u odnosu na muškarce je znatno niži.

Istraživanje je pokazalo da izbor obrazovanja jako utječe na zaposlenost žena. Na tom području žene su u nepovoljnoj situaciji zato što su obrazovna područja za koja žene pokazuju najviše interesa karakteristična po nižim pravima i diskriminaciji u odnosu na muškarce. Tako neplaćene poslove u kućanstvu obavljaju pretežno žene, a žene su još uvijek natprosječno zastupljene u nekim sektorima, poput poslova vezanih uz brigu i njegu (socijalna skrb, zdravstvo) te poslova koji traže niži stupanj vještina.

Postoje i područja u kojima žene imaju višu stopu zaposlenosti od muškaraca, ali se za njih odlužuje manji dio ženske populacije. Jedno od takvih područja je statistika i matematika, gdje posebno žene imaju visoku stopu zaposlenosti u iznosu od čak 89,5 posto. Višu stopu zaposlenosti imaju i žene s kvalifikacijama iz bioloških znanosti, informatike, zdravstva i socijalne skrbi, stranih jezika, obrazovanja i korištenja računala.

'Trendovi pokazuju da će u budućnosti žene će imati bolju poziciju jer mlađa populacija žena ima bolje obrazovanje od muškaraca, a osim toga muškarci su teže izloženi promjenama u industriji', naglasila je Crnković Pozaić.

Što se tiče plaća, Hrvatska sa 11 posto nižom prosječnom plaćom žena, ima jedan od najnižih jazova u plaćama prema spolu u Europi. 'Razlike u plaći povezane su s dobi, stupnjem obrazovanja i zanimanjem što upućuje na diskriminaciju u praksi', rekla je Crnković Pozaić, upozoravajući da jaz u plaćama prema spolu ima tendenciju pada s porastom obrazovanja. Tako je jaz najmanji na upravljačkim pozicijama, a najveći u osnovnim zanimanjima poput poljoprivrede.

Istraživanje pokazuje da se žene nalaze u opasnosti od dugotrajne nezaposlenosti češće nego muškarci, a uzrok tome je relativno niska fluktuacija nezaposlenih žena. Zabrinjava podatak da gotovo 50 posto prijavljenih nezaposlenih žena traži posao dulje od godinu dana. Ukazujući na to da postoji velika razlika između broja nezaposlenih žena prijavljenih na zavodu (registrirana nezaposlenost) i prema anketi o radnoj snazi (anketna nezaposlenost), Crnković Pozaić zaključuje da je velik dio žena u stvari neaktivan ili radi u 'sivoj zoni'.

Radi se najčešće o ženama niske razine obrazovanja, kaže Crnković Poazić, koje ne traže posao zbog brojnih prepreka (niska razina zapošljivosti, nerazumijevanje poslodavaca, obiteljske obveze i sl), a prijavljuju se na zavod samo zbog prava koje im se nude. 'Ta prava nisu velika, ali kombinacijom različitih socijalnih naknada mogu ostvariti prihod koji je bolji od prihoda od rada', ističe Crnković Pozaić.

Projekt 'Položaj žena na tržištu rada' započet je u rujnu prošle godine, a financira se putem fondova EU u okviru IV. komponente IPA 'Razvoj ljudskih potencijala'. HZZ je korisnička institucija projekta, a projekt provodi konzorcij predvođen partnerom WYG International Ltd. Cilj projekta vrijednog tri milijuna eura je povećanje zapošljivosti osjetljivih skupina žena i pomoć pri (ponovnom) ulasku na tržište rada.