Pred hrvatski ulazak u Europsku uniju strahovalo se da će običaj kolinja izumrijeti zbog raznih pravilnika, zabrana i inspekcija, no ništa od toga se zapravo nije dogodilo. I dalje se kolje po kućama, unatoč mogućim kaznama koje mogu uslijediti zbog nehumanog tretmana svinja.

Upute za postupanje prilikom klanja svinja za potrošnju u vlastitom kućanstvu propisuje Direktiva Europske unije u Hrvatskoj su izdane 2014. godine i prilično su jasne.

U njima piše da se životinje mora poštedjeti svake nepotrebne boli, nelagode ili patnje tijekom usmrćivanja, da se životinje mogu zaklati samo nakon omamljivanja, a klanje mogu provoditi samo osobe koje su primjereno osposobljene za takve poslove.

Prilikom rukovanja životinjama i premještanja do mjesta omamljivanja/klanja zabranjeno je udarati ili nogama tući životinje, primjenjivati pritisak na bilo koje posebno osjetljivo mjesto tijela na način da se životinjama nanosi nepotrebna bol ili patnja, zabranjeno je podizati ili vući životinje za glavu, uši, noge ili rep, ili njima rukovati tako da im se nanosi nepotrebna bol ili patnja, zabranjeno je koristiti zašiljene štapove ili druge šiljate predmete te savijati, stiskati ili lomiti repove životinjama ili grabiti bilo koju životinju za oči.

Životinje koje ne mogu hodati ne smije se vući na mjesto klanja, već ih se treba usmrtiti na mjestu gdje leže, podsjeća se u uputama. Među uputama su i savjeti za odabir i održavanje pištolja za omamljivanje, upute o inspekcijskom nadzoru te objašnjenja pravilnika o klanju životinja namijenjenih potrošnji u kućanstvu. U slučaju da se ti postupci prekrše moguće su novčane kazne u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna.

No, te kazne i inspekcije u pravilu se ne provode, a i tradicija kolinja sve više i više popušta, objašnjava nam direktor Croatiastočara Branko Bobetić. On razloge u tome primarno pronalazi u sve većem 'pustošenju' hrvatskog sela tj. odlasku velikog broja ljudi na rad u inozemstvo i niskim cijenama svinjetine u Europi i svijetu.

'Ima još tih mesara koji kolju za svoje potrebe, susjedima i prijateljima, pa čekaju povoljno vrijeme u prosincu da odrade kolinje, no tog je sve manje', kaže Bobetić i pojašnjava:

'Cijena svinjetine u zadnjih pet godina je jako pala. Prvi razlog tome bile su sankcije EU-a Rusiji, koje su zabranile izvoz u tu zemlju, a od nedavno veliki je problem afrička svinjska kuga koja je smrtonosna za svinje, vrlo je velik problem na istoku Europe i zbog nje je došlo do zabrane prometa svinjama i velikih poremećaja u Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj.

Bobetić kaže kako se svinjetina u Hrvatskoj prodaje po cijenama od 10-12 kuna po kilogramu žive vage, što je nešto viša cijena u odnosu na prosjek Europske unije, no i da je to prilično jeftino. Svinje žive težine 2012. godine, kada su cijene bile na vrhuncu, u EU prodavale su se jedan i pol euro tj. nešto više od 11 kuna. Ove godine one su i do 20 posto manje.

'Naše cijene su ipak za oko tri posto više u odnosu na EU', za razliku tržišne cijene junetine koje su pet do šest posto ispod prosjeka. Cijene pilića su također ispod prosjeka EU', dodao je naš sugovornik i zaključio:

'U trgovinama možete pronaći svinjske polovice za manje od 20 kuna po kilogramu, što je jako povoljno', zaključuje Bobetić uz napomenu da upravo zbog toga i nestaje tradicija klanja svinja u dvorištu i pospremanja mesa u zamrzivače.

Prema statistici DZS-a u zadnjih pet godina stagnira populacija svinja i broj krmača. Kontinuirano nedostaje odojaka za tov pa se prosječno u zadnjih pet godina uvozi preko 400.000 komada odojaka. Raste izvoz živih svinja za klanje, posebice u zadnje dvije godine. Bruto domaća proizvodnja u 2017. godini u odnosu na 2012. pala je za oko 15 posto, a obuhvaća ukupnu proizvodnju svinjskog mesa te uvoz i izvoz živih svinja.

Prema podacima Croatiastočara, u bilanci živih svinja valja rasvijetliti ukupnu bilancu odojaka jer prema analizi na godišnjoj razini egzistira preko dva milijuna odojaka računajući uvoz i klanje, a sve na bazi od oko 100.000 krmača.