Gosti su bili Martina Drvar, viceguvernerka HNB-a, Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, Marijana Ivanov, s Ekonomskog falulteta u Zagrebu, Mladen Vedriš, s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Željko Kardum, ekonomski analitičar HRT-a.

'Ovo je prilika da objasnim čime se bavi supervizija. Nažalost ne možemo komentirati nalaze, bez obzira što je jedan dio postao javan. Radi se o bankovnoj i poslovnoj tajni. Supervizija je samo jedan kotačić u sprečavanju pranja novca koja se bavi nadzorom. Prevencija je na bankama. One trebaju ugraditi kontrolne mehanizme kojim bi spriječile da nelegalni novac postane legalan. HNB nije istražni organ. Ne radimo s kriminalcima. Mi samo utvrđujemo ima li banka te mehanizme ili nema, rekla je viceguvernerka Drvar.

Banku čini lošom, objasnila je, dvije karakteristike: ako svjesno ulazi u poslovanje s osobama koje se bave visoko rizičnim poslovima ili je jednostavno 'trapava' i nema ugrađene mehanizme jer joj je to financijski zahtjevno.

Na pitanje voditelja može li potvrditi istinitost naslov koji će sutra objaviti Jutarnjem listu da je pod nadzorom još pet banaka Drvar je odgovorila kako je to tajna.

'Kao što sam rekla. Podaci su tajni i ne mogu ništa otkrivati. Mogu samo reći da permanentno vršimo nadzor', istaknula je Drvar.

Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, ustvrdio je kako je ovo najveći skandal Zagrebačke banke u povijesti.

'Dirljiva je razina bezobraštine i ignorancije koja se plasira u javnosti, već dva tjedna, iz Zagrebačke banke kako su to sve glasine i nagađanja. Ja sam osupnut. Radi se o tome da je HNB ustanovila cijeli iz nepravilnosti. U Zagrebačkoj banci nije funkcionirao mehanizam sprečavanja pranja novca. U najvećem broju situacija. Zbog toga je morao otići Miljenko Živaljić (op.a bivši predsjenik Uprave). Isti dan kad je Nacional uputio upit kako u HNB tako u Zagrebačku banku ostavke su podnijela još dva člana uprave', rekao je Jelinić.

Pod lupom našli su se brojni poduzetnici, uključujući Ivana Čermaka i Milana Popovića. Radilo se o nekim transakcijama povezanih s tijekom novca iz Rusije.

'U jednom nezgodnom slijedu događaja malo tko je govorio istinu. Niti HNB, niti Zagrebačka banka, niti ljudi koji su ulovljeni u toj situaciji. Treba napomenuti da se ne radi nužno u svim situacijama o pranju novca. Mnogi klijenti su dovedeni u neugodnu situaciju zbog nemara Zagrebačke banke. Koliki su razmjeri toga tek će se utvrđivati. Ali isto tako treba se tek utvrditi je li riječ o slučajnom propustu ili je netko u dužem vremenskom periodu dopustio da se okrene glava u drugom pravcu kako bi se određene transakcije mogle nesmetano provesti. To je skandal par excellence. Tvrditi kako su to nagađanja je u najmanju ruku poslovno neodgovorno', naglasio je Jelinić

Podsjetio je da su u sličnom skandalu prije godinu dala bili poslovnice Unicredita u Njemačkoj i Austriji.

'Te poslovnice su zaobišle cijeli niz američkih sankcija uperenih protiv nekoliko država, uključujući Libiju i Iran, kako bi se spriječilo pranje novca, financiranje terorizma i trgovinom oružja za masovno uništenje. Visoki američki dužnosnici su ponašanje te grupacije označili naročito drskim. Tada je Unicredit grupa pristala plati 1,3 milijarde dolara i izričito se obavezala da će korigirate vlastite interne procedure kako se to ne bi ponovilo. Godinu dana nakon toga događa se isto u Zagrebačkoj banci', rekao je Jelinić.

On tvrdi kako se HNB nije samoinicijativno uključio u kontrolu Zagrebačke banke, već ju je na to upozorio SAD i Italije.

'To budi zabrinutost, bojazan koliko su naši sustavi dobro zaštićeni. Otvaraju se pitanja i nekih drugih postupaka HNB-a posebno u postupcima gdje se događaju veliki sigurnosni rizici poput slučaja Agrokor gdje se dogodio jedan proboj u platni sustav s tim tzv. regresnim mjenicama što je veliki skandal o kojem će se sasvim sigurno govoriti i na sudovima, a zapravo se ne zna što je HNB učinio da se to spriječi', rekao je Jelinić.

Viceguvernerka Drvar je uzvratila kako ne može komentirati njegove navode. 'Mogu samo ponuditi alternativni odgovor. Bilo je dosta izmjene regulative o sprečavanju pranja novca. Što je podiglo standarde kontrolnih mehanizama uključujući naša očekivanja od banaka', istaknula je Drvar.

Marijana Ivanov je izjavila da su banke od pamtivijeka idealna mjesta za pranje novca.

'Pere se novac i na tržištu nekretnina, društvima za osiguranje, trgovini automobilima, imate radnje koje prodaju izuzetno skupe odjevne predmete, plaćaju skupi najam, a tjedno prodaju tri artikla. Mislim da toga ima u svim bankama. Samo je pitanje razmjera i koliko će se toga moći utvrditi', ustvrdila je Ivanov.

Mladen Vedriš se upitao zašto u emisji ne sudjeluje nitko iz Ureda za sprečavanje pranja novca.

'Tu je trebao biti još jedan stolac i da je tu netko iz Ureda. Onda bi ovaj naš razgovor puno manje bio kibi - dabi. A bio bi adresiran na onoga koji je zaista odgovoran da vidi što se događa s transakcijama. Kada govorimo o pranju novca vezano uz terorizam Uredi za pranje novca ne gledaju velike iznose već male iznose koji idu kontinuirano. Kod ovoga pranja novca moramo razlikovati dvije stvari - porijeklo novca i puki porezni prekršaj, dakle radi se o dvije paralelne istrage koje bi se morale provesti. Treća je najbitnija - vidjeti koja je osnova po kojoj su te velike sume ulazile, tko je nešto za njih obavio da biva tim sumama honoriran. I tek kad imamo ta tri aspekta možemo biti nešto pametniji', istaknuo je Vedriš.

Željko Kardum je bio još oštriji. 'Dirljivo je kako se svi ograđuju. Nitko ništa ne želi komenirati dok mediji ne objave. To je sramota za naš sustav. Nitko u ovoj Hrvatskoj za ništa nije odgovario. Ježić nije vratio novac koji je obećao. Horvatinčić nije u zatvoru. Čobanković je umjesto zatvora gulio krumpire. Sustav ne funkcionira i svi se ograđuju! Svi peru ruke. Pokušajte vi kao građanin s jednog na drugi račun prebaciti svoji 100 tisuća kuna. Morat će te ispuniti 10 formulara. A u Istri su se preko banaka prali milijuni eura. Sad svi peru ruke!', izjavio je Kardum.