Bivši šef Gradskih groblja Patrik Šegota i njegova sestra Tamara Šegota, optuženi za primanje mita i pomaganje u tom nedjelu, priznali su krivnju te su, nakon nagodbe s Uskokom, pravomoćno osuđeni na rad za opće dobro i uvjetnu zatvorsku kaznu.
Patrik Šegota je osuđen na kaznu zatvora od 11 mjeseci koja je zamijenjena radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora mijenja s dva sata rada, dok je Tamara Šegota osuđena na godinu dana, a zatvorska kazna neće biti izvršena ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo.
Uz to, Patrik Šegota osuđen je i na sporednu novčanu kaznu od 20.000 eura koju je dužan platiti u roku od jedne godine od pravomoćnosti presude.
Prema optužnici, Patrik Šegota je kao voditelj Gradskih groblja dogovorio sa sada pokojnim Nenadom Bukovcem da će u zamjenu za novčanu nagradu njegovim tvrtkama dodijeliti poslove za Gradska groblja, ali i omogućiti dodjelu zemljišta za postavljanje četiriju montažnih cvjećarnica na Mirogoju.
Šegotu se teretilo da je osigurao Bukovcu da njegove tvrtke imaju najpovoljniju ponudu za izvođenje radova na Krematoriju, na mrtvačnicama Markova polja i Kašine, ali i na popravcima oštećenja na Mirogoju nakon potresa.
Također, Šegotu se teretilo da je tijekom kolovoza i rujna 2020., u dogovoru s Bukovcem, inicirao pokretanje postupka za dodjelu zemljišta za četiri montažne prodavaonice cvijeća, svijeća i suvenira na parkiralištu uz mirogojsko groblje.
U optužnici se navodi kako je Bukovec radi prikrivanja zakupljivanja mjesta zatražio od četvero poznanika da osnuju tvrtke i prijave se na natječaj, što su oni i učinili, dok je Šegota skratio rok trajanja javnog poziva.
Tamara Šegota je bila optužena da je na traženje brata i Bukovca potpisala ugovor s Bukovčevom tvrtkom Prigorac-građenje, iako su svo troje znali da ugovorene usluge ne odgovaraju njihovoj stvarnoj vrijednosti.
Potom je Tamara Šegota, stoji u optužnici, u razdoblju od srpnja do listopada 2020. ispostavila Bukovčevoj tvrtki više računa temeljem kojeg je njezinoj tvrtki Notitia uplaćeno najmanje 89.329 eura, iako za iznos od najmanje 50.000 eura nije bilo pravne i stvarne osnove.