Posljedica je ovo izlaska Velike Britanije iz Europske unije, čime se preraspodijelio broj zastupničkih mjesta, a sukladno čemu se povećao broj zastupničkih mjesta za podzastupljene države članice, među kojima se nalazi i Hrvatska.

Posebnost izbora za Europski parlament je preferencijalno glasovanje koje građanima omogućuje da odaberu točno određenog kandidata imenom i prezimenom, što pridonosi i većoj demokratičnosti samog izbornog postupka.

Otkada su mi 2014. godine građani Republike Hrvatske poklonili svoje povjerenje te me s gotovo 43.000 preferencijalnih glasova izabrali kao svoju zastupnicu u Europskom parlamentu koja će štititi njihova prava te se boriti za njihove interese, usmjerena sam na podizanje razine kvalitete i standarda života svih naših građana. Upravo je zato nužno da zastupnici u Europskom parlamentu izvrsno poznaju nacionalni kontekst i problematiku, no jednako tako i mehanizme koji su im na raspolaganju kako bi se u Europskom parlamentu izborili za interese svog naroda.

Kao članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za prava žena i jednakost spolova, svoj sam dosadašnji rad u Europskom parlamentu usmjerila unaprjeđenju i zaštiti hrvatske poljoprivrede i hrvatskog sela, promicanju uporabe obnovljivih izvora energije i održivom razvoju te pravima žena, osobito žena u ruralnim prostorima i onih zaposlenih u trgovini.

Ponosna sam što na kraju ovoga mandata mogu reći da je Hrvatska prepoznatljiva članica europske obitelji te sam zahvalna svim kolegama, posebice onima iz moje Europske pučke stranke, koja je najveća grupacija u Europskom parlamentu, što su podržali moje inicijative usmjerene upravo na poboljšanje života hrvatskih građana.

Europski je parlament tako, na moju inicijativu, ukinuo povijesne kriterije te je Hrvatska dobila europske subvencije za zdrave školske obroke mlijeka, voća i povrća koji se trebaju dobavljati s lokalnih OPG-ova. Ne samo da su hrvatski školarci time dobili besplatne zdrave obroke, već su hrvatski poljoprivrednici u školama dobili novo tržište.

Četiri godine zaredom hrvatski su proizvođači jabuka i mandarina pogođeni ruskim embargom dobili obeštećenje na europskoj razini, a oni su svoje proizvode potpuno besplatno podijelili najpotrebitijima. Od presudne važnosti za hrvatsko selo i naše poljoprivrednike je i trenutna reforma Zajedničke poljoprivredne politike, na koju sam uložila stotinjak amandmana kako bih zaštitila hrvatske interese, posebice u dijelu financijske omotnice za potpore u poljoprivredi, za što sam dobila garancije da će se Europska unija pridržavati ugovora o pristupanju Hrvatske kada je riječ o sredstvima za izravna plaćanja koja dolaze iz europskog proračuna.

Upravo ovoga tjedna usvojeno je i moje mišljenje kojim tražim jače uključenje žena u ruralnim prostorima u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike, a založila sam se da se osiguraju resursi koji će osnažiti žene koje žive i rade u ruralnim područjima, da se zadrže tematski potprogrami za žene i da se ženama koje žive u ruralnim prostorima osiguraju jednake mogućnosti i prava. Europski parlament još je prije dvije godine usvojio moje Izvješće o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim prostorima, ujedno prvo izvješće koje prepoznaje izniman doprinos koji ostvaruju žene u tim područjima te upozorava da njihov rad često ostaje 'nevidljiv i nepriznat'.

Ne manje važno, dosadašnji saziv Europskog parlamenta podržao je moj prijedlog da se prilikom utvrđivanja baznog razdoblja i referentne razine za šume predvidi iznimka za Republiku Hrvatsku zbog posljedica Domovinskog rata i nemogućnosti gospodarenja šumama u razdoblju Domovinskog rata i mirne reintegracije. Bez ovoga, posljedice za hrvatski šumarski i drvno prerađivački sektor, kao i za državni proračun, bile bi goleme.

Važno je reći da su Europski parlament i Vijeće početkom ove godine postigli privremeni dogovor o prijedlogu Komisije za novu direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja i skrbnika, što je također velik korak naprijed, no još uvijek na razini Unije nema dogovora oko Direktive o radnom vremenu. Zakonodavstvo bi trebalo riješiti na zadovoljavajući način izuzetno bitna pitanja za mnoge građane Unije, među njima, naravno, i naših, hrvatskih građana, poput slobodnog dana za odmor u tjednu koji je u europskoj kršćanskoj tradiciji uvijek bio nedjelja te poboljšanja za uravnoteženije organiziranje obiteljskog i poslovnog života.

Reguliranje rada nedjeljom, točnije uvođenje slobodne nedjelje za sektor trgovine, jako je važno kako bi se našim građanima zaposlenima upravo u tom sektoru (kojih preko 90 posto čine žene) omogućio bar jedan dan u tjednu da ga provedu s članovima svoje obitelji. I u istraživanju koje sam provela u Hrvatskoj 90 posto naših građana smatra da je potrebno uvesti neradnu nedjelju u trgovinama, stoga očekujem od hrvatske Vlade da to pitanje zakonski regulira.

Nalazimo se na samo dva mjeseca od održavanja izbora za Europski parlament koji će izravno utjecati na život svih hrvatskih građana jer 70 posto zakonodavstva koje se donosi na EU i mi trebamo prenijeti u svoje zakonodavstvo, stoga nam ne može biti svejedno tko će nas zastupati. Izlazak na ove izbore od presudne je važnosti kako bismo zajedničkim snagama oblikovali željenu budućnost naše države i kako bi se hrvatski glas u Europskoj uniji čuo jasno i glasno.