Cilj je ograničiti nepoštene trgovačke prakse, objašnjavaju u priopćenju iz Ureda hrvatske europarlamentarke Marijane Petir, pri čemu nova Direktiva izrijekom zabranjuje šesnaest praksi u odnosima između dobavljača (poljoprivrednika) i otkupljivača (kupaca) od kojih je dio potpuno zabranjen, a dio zabranjen ako nisu prethodno ugovorene između dobavljača i otkupljivača. Ovo će održati stabilnost tržišta, povećati primanja poljoprivrednih proizvođača, te poboljšati konkurenciju u poljoprivredi.

'Posljednja anketa u kojoj su sudjelovali poljoprivredni proizvođači i zadruge provedena na temelju šire definicije nepoštenih trgovačkih praksi, pokazala je da se šteta prouzročena nepoštenim trgovačkim praksama procjenjuje na više od 10 milijardi eura godišnje na EU razini. Upravo nepoštenu trgovačku praksu mladi navode kao jednu od glavnih prepreka za bavljenje poljoprivredom. Ukoliko se taj problem uskoro ne riješi, budućnost poljoprivrede i opskrbe hranom biti će dovedena u pitanje', rekla je hrvatska eurozastupnica Marijana Petir koja je i članica nadležnog parlamentarnog Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta.

Dodala je kako 'poljoprivrednici već sada rade u sektoru s najnižim prosječnim prihodima u EU zbog čega se ne osjećaju sigurnima, a uz to otkupljivači kao snažniji u cijelom lancu opskrbe hranom, različite rizike svojeg poslovanja prevaljuju na poljoprivrednike kao slabije, bilo da se radi o dugim rokovima plaćanja, uvjetima isporuka, skladištenja i prodaje na koje poljoprivrednici sami ne mogu utjecati'.

U priopćenju se ističe kako su poljoprivredni proizvođači posebno osjetljivi na nepoštene trgovačke prakse jer njihova pregovaračka snaga često nije usporediva s onom njihovih partnera dobavljača. Zbog toga Petir, navodi se, pozdravlja brzi dogovor postignut u Trijalogu oko ovog zakonodavnog prijedloga što smatra pobjedom malih nad velikima.

'Slabo korištenje EU fondova, nepoštena trgovačka praksa, nemogućnost poljoprivrednika da uđu u posjed poljoprivrednog zemljišta, nejednaki uvjeti na tržištu i dugi rokovi plaćanja, nemogućnost pristupa jeftinom kapitalu, uzeli su danak', ističe Petir napominjući kako prema podacima Europske komisije Hrvatska lošija u korištenju sredstava za ruralni razvoj u usporedbi s većinom drugih država članica (na 21. je mjestu od 28.) a Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom u primjeni je tek godinu dana.

Iako se rezultati ne mogu očekivati preko noći, poručuju iz ureda ove eurozastupnice, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, lani je zaustavljen dugogodišnji negativni trend pada broja OPG-a (162.248).

Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja objavilo je da je od 202 predmeta riješilo 93 predmeta, za 32 su pokrenuti upravni postupci, dok se za preostale provodi utvrđivanje indicija za pokretanje postupaka.

'Prosječno trajanje postupaka u praksi 9 – 12 mjeseci je predugo', ističe Petir upozoravajući da se prijave uglavnom podnose anonimno što znači da poljoprivrednici još uvijek osjećaju strah zbog mogućeg raskida ugovora od strane trgovaca.

'Hrvatski zakon potrebno će biti uskladiti s EU direktivom kao i otkloniti nedostatke koji su se uočili u dosadašnjoj provedbi zakona, a Hrvatska može donijeti i strože standarde od onih koji su propisani na EU razini kako bi zaštitila svoje poljoprivrednike', zaključuje ova eurozastupnica napominjući kako je Hrvatska donijela Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a koji je na snagu stupio 2017.