Salviniju su se u desnom savezu za sada pridružile Alternativa za Njemačku (AfD), Finska stranka i Danska narodna stranka. Nakon izbora za Europski parlament, koji će se održati od 23. do 26. svibnja, zajedno bi trebali formirati klub unutar Europskog parlamenta, a zvat će se Europski savez naroda i država (EAPN).

Predsjednik Alternative za Njemačku (AfD) Jorg Meuthen rekao je da će nacionalistički blok formirati najmanje deset stranaka, javio je BBC. U Milanu, u kojem je potpisan sporazum, nije bilo predstavnika francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen i vladajuće austrijske Slobodarske stranke (FPÖ), ali su te stranke potvrdile da surađuju s Ligom, s kojom su već u istoj grupaciji u Europskom parlamentu.

Posljednjih godina u Europi u svjetlu financijske i migrantske krize, ali i na valu dugotrajnog nezadovoljstva procesom globalizacije i straha od razvodnjavanja nacionalnog identiteta, desne političke opcije bilježe značajan rast. Djelomično se to može smatrati i reakcijom protiv političkog establišmenta.

Neke stranke tvrde desnice, poput Salvinijeve Lige, došle su na vlast s margina dok su neke, poput Fidesza, dugogodišnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana, otklizale udesno.

Iako se desne stranke u Europi razlikuju i obuhvaćaju širok politički spektar, imaju neke zajedničke teme, kao što su neprijateljstvo prema imigraciji i multikulturalizmu, antiislamska retorika i euroskepticizam.

Na osnovi trenutne situacije u nacionalnim parlamentima pokušali smo prikazati kolika je trenutna snaga krajnje desnice u Europi pred izbore za Europski parlament. Odabrane primjere možete vidjeti na mapi niže u tekstu.

Italija

Prošlogodišnji izbori u Italiji iznjedrili su vladu populističkog Pokreta pet zvijezda i protuimigrantske krajnje desne, već spomenute, Lige.

Njihov uspon temelji se na nezadovoljstvu građana sve lošijim ekonomskim statusom nakon financijske krize koja je teško pogodila zemlju 2008. godine i iz koje se još uvijek nije izvukla. Velik dio stanovništva nezadovoljan je time što je zemlja postala glavno odredište za tisuće migranata koji se sjevernoafričkom rutom preko Sredozemnog mora nastoje dokopati Europe. Predsjednik Lige Matteo Salvini cijelu je politiku stranke izgradio na obećanju o čvrstoj politici prema migracijama. Mandat u vladi počeo je 'križarskim ratom' protiv uplovljavanja brodova s migrantima u talijanske luke, a od tada mu popularnost samo raste. Prema anketama, Liga danas ima podršku više od 30 posto biračkog tijela.

Politika Lige je i mijenjati Europsku uniju i zbog toga Salvini već sada aktivno radi na izgradnji desne koalicije.

'Ili ćemo uspjeti promijeniti Europsku uniju ili bismo je morali napustiti', kazao je nedavno Salvini te smatra da je Unija 'skrojena po mjerama Njemačke - toksična za Italiju'.

Njemačka

Formirana prije samo šest godina, 2017. godine krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put ušla je u savezni parlament. U početku je AfD bio tek protestna stranka koja se borila protiv načina na koji se kancelarka Angela Merkel nosila s krizom u eurozoni.

Ubrzo je iskoristila situaciju te počela voditi strogu protumigrantsku politiku što se dobrim dijelom temelji na širenju stereotipa te strahova protiv muslimana i islama. Čelnike se, također, optužuje da nastoje relativizirati i umanjiti nacističke zločine.

Njihov uspjeh interpretiran je kao znak nezadovoljstva stanovništva politikom otvorenih vrata kancelarke Angele Merkel u vrijeme izbjegličke krize. Rast popularnosti AfD-a utjecao je na to da vladajući CDU odustane od te politike i zauzme čvršći stav prema useljavanju.

Austrija

Prije dvije godine Austrijska slobodarska stranka (FPÖ) postala je mlađi partner u vladi koju predvodi kancelar Sebastian Kurz. Narodnjaci i socijaldemokrati dugo su dominirali austrijskom politikom, ali posljednjih godina slabi njihov utjecaj. Kandidat FPÖ-a je prije tri godine tijesno izgubio predsjedničke izbore na kojima dvije glavne stranke nisu ni ušle u drugi krug.

Kao i u Njemačkoj, migrantska kriza smatra se ključnom za njihov uspjeh. No FPÖ je postao značajan faktor na austrijskoj političkoj sceni još davno prije migrantske krize. Predsjednik Heinz-Christin Strache na čelu stranke naslijedio je Jörga Haidera, 2008. godine poginulog u prometnoj nesreći. Haiderova je karijera protkana izjavama, stavovima i političkim odlukama koje ukazuju na njegovu usmjerenost nacionalsocijalizmu, fašizmu, nacionalnoj isključivosti, mržnji prema strancima i islamu. Strache je to donekle ublažio, ali ne puno.

FPÖ je u prošlosti u više navrata žestoko kritizirao EU te tražio istupanje Austrije iz Unije, ali su u posljednje vrijeme ublažili svoja stajališta. Ovo će Slobodarskoj stranci biti drugi put da je ušla u austrijsku vladu. Prvi put kada su formirali vladu s narodnjacima početkom ovoga stoljeća, koju je predvodio Wolfgang Schüssel, Europska unija je uvela sankcije Austriji 'zbog legitimizacije ekstremne desnice u Europi'.

Švedska

Švedski demokrati ostvarili su značajne rezultate na općim izborima 2018. godine osvojivši oko 18 posto glasova. Osnovani su 1988. godine, a o sebi govore kao o socijalno-konzervativnoj stranci s nacionalističkim temeljima. Kritičari tvrde da je riječ o krajnje desnoj i populističkoj grupi čiji korijeni leže u fašizmu.

>>> Umiveni neonacisti s kockarom na čelu: Sve o stranci koja je podigla temperaturu flegmatičnim Šveđanima

Švedska je poznata kao zemlja s velikodušnim sustavom socijalne skrbi te tolerancijom prema manjinama i useljenicima. Švedski demokrati se pak protive multikulturalizmu i žele strogu imigracijsku kontrolu. Poruke da je Švedskoj zbog prekomjernog doseljavanja ugrožen nacionalni identitet i društvena kohezija nailaze na plodno tlo kod birača koji odbacuju multikulturalnost. Švedski demokrati pritom naglašavaju kako je nužno ograničiti migraciju i pružiti potporu onima koji se umjesto asimilacije žele vratiti u domovinu. Stoga vjeruju kako će Švedska biti sposobnija pomoći izbjeglicama ako se novac namijenjen asimilaciji azilanata preusmjeri u njihov povratak. Za sada su odbacili mogućnost da se pridruže frakciji koju okuplja Salvini.

Francuska

Nakon novog poraza na predsjedničkim izborima sada već veteranka europskog desnog populizma Marina Le Pen odlučila je rebrendirati svoj projekt te je promijenila ime Nacionalnom (Narodnom) frontu i on se sada zove Nacionalno okupljanje. Za Nacionalni front Marine Le Pen zapravo se može reći da je stvorio desni populizam kakav danas poznajemo u Europi. Njezin otac Jean-Marie Le Pen prvi je uspio zatresti postojeći poredak ušavši u drugi krug predsjedničkih izbora 2002. godine te primoravši desnicu i ljevicu da se ujedine protiv njega.

Le Pen se protivi Europskoj uniji, euru i okrivljuje Bruxelles za masovno useljavanje. Vodi prema posljednjim anketama uoči izbora. Za stranku Nacionalno okupljanje (RN) namjerava glasati 24 posto ispitanika i ona je sada ispred Macronove Republike u pokretu (LREM).

>>> Tko je Marine Le Pen - noćna mora Europske unije?

'U kontekstu pobune tzv. žutih prsluka, europski izbori bit će prilika za rješenje političke krize nastale iz zaslijepljenosti, tvrdokornosti, nepoštivanja klasa i fiskalne pljačke', rekla je Marine Le Pen prije koji dan pred oko 2000 okupljenih pristaša.

Mađarska

U travnju 2018. godine mađarski premijer Viktor Orban osigurao je treći mandat na mjestu predsjednika vlade u kampanji kojom je prevladavala protuimigrantska retorika. Orban se predstavlja kao zaštitnik europskog načina življenja od migranata.

'Europski narodi trebaju shvatiti da Europa neće imati slobodan život bez svoje kršćanske kulture', poruka je koju emitira Orban. Začetnik je pojma iliberalne demokracije, a jedna od meta postao mu je George Soros, američki financijaš židovsko-mađarskog podrijetla i globalistički aktivist čije promicanje liberalnih agendi otvorenog društva smeta Orbanu.

Odnose s Bruxellesom i EPP-om zategnula je kampanja plakatima u Mađarskoj uperena protiv predsjednika Jean-Claudea Junckera, koji je također u EPP-u. Na plakatima se njega i Sorosa optužuje za podržavanje ilegalne migracije. Bruxelles je protiv Mađarske zbog politike koju vodi Orban pokrenuo postupak koji bi mogao rezultirati uskraćivanjem prava glasa, a Europska pučka stranka je suspendirala članstvo njegovu Fideszu.

>>> Tko je Viktor Orban, zločesti dečko europske politike koji je kažnjen zbog antieuropskih stavova?

Vodeći je glas među zemljama Višegradske skupine - Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj - koje se protive planovima EU-a da ih prisili na prihvaćanje migranata u okviru sustava kvota.

No u Mađarskoj djeluje i Jobbik, radikalno desna stranka čiji su članovi poznati po antisemitskim stavovima, veličanju Putina, ali teritorijalnim pretenzijama prema susjednim zemljama, uključujući Hrvatsku.

Nizozemska

U Nizozemskoj stoluje islamofob, kako ga mediji etiketiraju, Geert Wilders koji se diči ekstremističkim stavovima poput želje za zatvaranjem džamija, zabranom Kurana, zatvaranjem granica i, konačno, izlaskom Nizozemske iz Europske unije.

Iz ciklusa u ciklus popularnost mu pomalo raste. Njegova Stranka za slobodu dogurala je do statusa druge stranke u zemlji pa je njegov 'neuspjeh' bučno proslavljen među predstavnicima političkog establišmenta diljem Europe. Nakon poraza na izborima pohvalio se rezultatima, poručivši pristalicama da raste i da će idući put pobijediti.

Drugdje u Europi...

Imigracijska pravila u Danskoj su među najstrožima u Europi, a odražavaju moć desničarske Danske narodne stranke, druge po veličini u parlamentu. Danska dopušta svojoj policiji da zaplijeni imigrantsku imovinu kako bi platila trošak za njihovo uzdržavanje, a obećala je povećati potporu kontracepciji u zemljama u razvoju kako bi 'ograničila migracijski pritisak'.

Na izborima u Finskoj 2015. godine na drugom je mjestu bila desna Finska stranka, koja se u međuvremenu rascijepila, a koja također baštini protuimigrantsku i protueuropsku liniju. U Španjolskoj, koja je dugo bila imuna na desničarske tendencije, pojavila se stranka Vox te je ostvarila zapažen uspjeh na regionalnim izborima u Andaluziji, utvrdi tamošnje ljevice. U Poljskoj vladajuća stranka Prvo i pravda zauzima i pretendira na cijeli politički prostor od centra u desno, nešto slično kao i HDZ u Hrvatskoj...