Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u utorak direktivu o autorskim pravima s 348 glasova za i 274 glasova protiv te 36 suzdržana.

To je bila posljednja prilika da se ta kontroverzna direktiva usvoji na plenarnoj sjednici u Strasbourgu jer se idući mjesec održavaju izbori za novi saziv Europskog parlamenta.

Zagovornici i protivnici te reforme oko koje se prošlih mjeseci snažno lobiralo proteklih su se dana još snažnije mobilizirali.

Cilj novog zakona je prilagoditi europsko zakonodavstvo vremenu digitalne revolucije. Postojeći zakon o autorskim pravima datira iz 2001., kad tehnološki divovi poput Googlea i Facebooka nisu imali toliki utjecaj na društvo kao danas.

Reforma ima podršku vodećih medija i umjetnika koji žele pravedniju raspodjelu zarade za koju danas smatraju da suviše ostaje u rukama platformi koje koriste njihov sadržaj.

'Danas većina zarade ide američkim internetskim divovima. Ulozi su visoki za medije, umjetnike, demokraciju i kulturu', poručilo je prošli tjedan 267 predstavnika europskih medija.

No novom zakonu se žestoko protive Google i Facebook koji dijeljenjem sadržaja dobivaju prihode od reklama, te zagovornici slobodnog interneta koji strahuju da će tom mjerom doći do njegovog ograničavanja.

U subotu su se diljem Europe održali prosvjedi na poziv skupine 'Spasimo internet' koja mjesecima poziva na obranu 'slobodne razmjene mišljenja na internetu'.

U Njemačkoj, centru otpora protiv novog zakona, na ulice gradova izašlo je nekoliko desetaka tisuća ljudi.

U četvrtak su njemačka, češka, slovačka i danska verzija Wikipedije bile nedostupne 24 sata u znak prosvjeda.

Protivnici zakona najviše kritiziraju njegova dva članka. Članak 13., čiji je cilj osnažiti pregovarački položaj kreatora sadržaja i vlasnika autorskih prava poput skladatelja, novinara i umjetnika, u odnosu na platforme poput YouTubea i Tumblra koje koriste njihova djela.

Odsada bi platforme trebale biti odgovorne za sadržaj koji će trebati biti dijeljen u skladu s autorskim pravom.

Najjednostavniji način za filtriranje sadržaja je upotreba automatskih algoritamskih filtera, pa pobornici slobode interneta smatraju da će se time otvoriti vrata vidu cenzure.

Kritičari tvrde kako takvi 'roboti' zaduženi za razvrstavanje sadržaja primjerice neće biti sposobni prepoznavati parodiju i karikature te da će bez razloga blokirati niz objava poput na internetu popularnih memova.

Drugi sporni dio zakona je članak 11. koji zagovara stvaranje takozvanog 'susjednog autorskog prava' za medijske kuće. Njime se zahtijeva da se mediji bolje plaćaju za dijeljenje njihovog sadržaja koje generira zaradu od reklama na platformama poput Google Newsa i društvenim mrežama poput Facebooka.

Europska komisija novi zakon je prvi put predložila u rujnu 2016., a od tada je nekoliko puta mijenjan. Europski parlament prvi put ga je odbio u srpnju 2018., pa promijenjenu verziju prihvatio u rujnu iste godine, no potom su na njoj ponovno radili predstavnici 28 država članica i EP, a konačni kompromis postignut je u veljači ove godine.