Rad u Europskom parlamentu iziskuje stalan kontakt s građanima i razumijevanje njihovih potreba te ozbiljan rad u Hrvatskoj na terenu. No isto tako podrazumijeva brojna putovanja, praćenje stanja i razmjenu stajališta s državama s kojima EU preko vanjskopolitičkog odbora održava odnose.

U svojstvu potpredsjednice vanjskopolitičkog odbora (AFET), obvezna sam pratiti situaciju i održavati odnose s partnerskim državama poput SAD-a ili Japana, ali pratim i situaciju u zemljama s kojima tek gradimo odnose te nudimo razvojnu i humanitarnu pomoć. Napomenula bih da je Europska unija najveći pojedinačni davalac humanitarne pomoći u svijetu te globalni partner koji je uvijek spreman pomoći.

Radno vrijeme u Parlamentu ne postoji, a plenarne sjednice nerijetko se održavaju i do ponoći. No da bi bilo koje izvješće i legislativni dokument došli do plenarne sjednice, potrebni su mjeseci rada zastupnika, sa savjetnicima i asistentima, kroz rad 20 odbora. Posebice moram napomenuti kako je ta složenost izražena za malu državu članicu kao što je Hrvatska, jer samo 11 zastupnika ne može djelovati u svih 20 odbora, tako da kada dođu na dnevni red teme od hrvatskog interesa, potrebno je puno lobirati i raditi na tome da se i naš glas čuje.

U posljednjem mandatu od 2014. godine do danas Europski parlament donio je brojne odluke koje su značajno olakšale svakodnevni život građana, no smatram da nas najvažnija odluka tek očekuje, neposredno pred izbore. Očekujem da ćemo do kraja ovog saziva Parlamenta usvojiti novi Višegodišnji financijski okvir, u kojemu je stavljen naglasak na borbu protiv terorizma, sigurnost i obranu, a nama iz Hrvatske najvažnije je da se ne smanje sredstva kohezijske politike. Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja u Europi, građani su istaknuli upravo terorizam i sigurnost kao teme od najvećeg interesa i brige, pa mi je drago što ćemo u novom Višegodišnjem financijskom okviru ozbiljno pristupiti rješavanju tih izazova.

Zakonodavni dio našeg rada je opsežan, tako da je puno direktiva i uredbi usvojeno u posljednjih nekoliko godina, a izdvojit ću samo neke od njih. U posljednje vrijeme za Parlament je od iznimne važnosti bila Rezolucija o sastavu Europskog parlamenta nakon Brexita, a Hrvatska će dobiti jednog zastupnika više zahvaljujući novom sastavu Europskog parlamenta nakon Brexita, što će pridonijeti našoj vidljivosti i snazi u Parlamentu.

Također, u ovom mandatu uspjeli smo nametnuti pitanje razlike kvalitete proizvoda na istoku i zapadu Europe, čime ćemo osigurati proizvode bolje kvalitete našim građanima. Ovo je tema kojom se bavim od početka svog mandata u Europskom parlamentu i drago mi je što smo potakli Europsku komisiju da ozbiljno pristupi rješavanju ovog problema koji se tiče stotinu milijuna europskih građana.

Ne smijemo zaboraviti ukidanje roaminga, koje je olakšalo živote milijunima građana, pogotovo u današnje vrijeme visoke mobilnosti ljudi, a od početka prosinca, zahvaljujući uredbi koja zabranjuje geoblokiranje, hrvatskim građanima su osigurana jednaka prava i jednaki uvjeti kao i drugim građanima EU-a prilikom kupovine preko interneta. Vjerujem da su naši građani već prepoznali i naveliko se koriste pogodnostima proizašlim iz posljednje dvije odluke.

Također, borba protiv raka jedan je od prioriteta novog Višegodišnjeg financijskog okvira i Europskog parlamenta pa očekujem da će Europska unija postati predvodnica u borbi protiv ove bolesti koja predstavlja ozbiljnu opasnost za javno zdravlje. Iznimno mi je drago što sam i sama pridonijela većoj vidljivosti i važnosti ove borbe organiziranjem sedam konferencija Fight&Win diljem Hrvatske i u Bruxellesu te angažmanom u neformalnoj grupi zastupnika Europskog parlamenta MEPs Against Cancer.

Istaknula bih još i da smo 2017. godine s Kanadom potpisali sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum – CETA, koji je otvorio brojne mogućnosti za hrvatske i europske poduzetnike.

S druge strane, žao mi je što se nismo malo ranije i malo ozbiljnije pozabavili prijetnjom populizma koja je uhvatila ozbiljan zamah u pojedinim državama članicama i pritom uzrokovala ili trenutno uzrokuje političku i gospodarsku štetu, čije ćemo konačne negativne posljedice doživjeti tek u bližoj budućnosti. Nažalost, populističke stranke vrlo često svoju političku platformu grade na namjernom širenju dezinformacija, izazivanju straha među građanima i na vrlo ridikuloznim idejama, zbog kojih ih možemo smatrati i ekstremističkim strankama.

Iskustva iz pojedinih država članica Europske unije uče nas da su u trenutku preuzimanja vlasti populisti suočeni s kompleksnom stvarnošću visoke politike te jednostavno nisu u mogućnosti provoditi svoje ideje bez izazivanja ozbiljnih posljedica za svoje građane. Tu situaciju najbolje oslikava cijeli proces oko Brexita, negativan gospodarski trend u kojem se našla Italija, ozbiljno narušavanje demokratskih procesa i građanskih sloboda u Poljskoj i Mađarskoj te već dugotrajni problemi u Grčkoj.

Također, žao mi je što nismo na vrijeme uspjeli postići dogovor o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu, odnosno TTIP. Radi se o sveobuhvatnom gospodarskom sporazumu između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država koji je trebao dati ogroman poticaj međusobnoj trgovinskoj razmjeni između dva kontinenta, odnosno između dva najveća svjetska gospodarstva. Nažalost, promjena vlasti u SAD-u i predsjednik Trump obustavili su pregovore o TTIP-u. Bila bi to prilika za brojne naše izvoznike i poduzetnike, čiji bi visokokvalitetni proizvodi sigurno bili prepoznati na sjevernoameričkom tržištu, a prostor za investiranje te primjenu novih tehnologija bio je golem.

Nadolazeći izbori svakako će biti jako važni. Posebni su po tome što će biti prvi europski izbori bez Ujedinjenog Kraljevstva od njihovog pristupanja Europskoj uniji. Živimo u globalnom neredu i vrlo je važno kako će se EU pozicionirati. Zbog toga je ključno konsolidirati redove u novoj konstelaciji u Europskom parlamentu i odlučiti na koji će način Europa u nadolazećim godinama pristupiti pitanjima radnih mjesta, poslovanja, sigurnosti, migracija i klimatskih promjena. Mala izlaznost na izborima u prilog će najviše ići ekstremnim i populističkim strujama u Europi, a uvjerena sam da njihovi stavovi ne prevladavaju među europskim biračima. Stoga pozivam baš sve da u svibnju izađu na europske izbore jer većom izlaznošću na izbore osigurat će se provedba umjerene politike koja je usmjerena na gospodarski i društveni razvoj te na poštivanje temeljnih vrijednosti na kojima počiva Europska unija.

Također, zbog niske izlaznosti na prošlim izborima Europska unija pokrenula je edukativnu kampanju pod nazivom 'Ovaj put glasam' u svim državama članicama. Kampanjom se želi približiti europske izbore građanima i dati im do znanja da je baš svaki njihov glas važan za budućnost Europske unije. Vjerujem da će ta kampanja uroditi plodom i da će se izlaznost povećati, pogotovo među mladima, kojih se izbori najviše tiču jer će donesene odluke najviše i najduže utjecati na njih. Dodatno, vjerujem da se Europska unija u posljednjih nekoliko godina uspjela oduprijeti mnogim izazovima i da su birači prepoznali sigurnost i umjerenost europske politike kojom smo prevladali i gospodarsku krizu.

Što se tiče budućnosti Europskog parlamenta i novog saziva, sigurna sam da će Europska pučka stranka (EPP), kao i do sada, zadržati status najveće i najjače političke obitelji te da će naš Spitzenkandidat Manfred Weber biti novi šef Europske komisije. Kontinuirana i čvrsta proeuropska politika koju provodi EPP jedina može ponuditi rješenja za izazove s kojima se suočava EU. Drugim riječima, ne očekujem promjenu konstelacije moći u Europskom parlamentu jer sam uvjerena da će hrvatski, ali i europski birači mudro izabrati i svoj glas povjeriti sigurnoj i stabilnoj politici koja je u posljednjih pet godina pokazala da se može ne samo nositi s najvećim svjetskim izazovima, već ih i uspješno prevladati.

Također, po pitanju Hrvatske u narednom razdoblju u Europskoj uniji, prije svega očekujem naš skorašnji ulazak u šengenski prostor, čime će naši građani početi koristiti sve prednosti koje nudi članstvo u Uniji. Također, za nekoliko godina očekujem i naše članstvo u eurozoni i uvođenje eura, što će nam osigurati dodatnu stabilnost.

Zatim očekujem da ćemo imati puno bolju iskoristivost europskih fondova, na čemu smo već počeli raditi i polučili odlične rezultate, te da ćemo nastaviti s radom na strateškim infrastrukturnim projektima poput Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku, modernizaciji željezničke infrastrukture, ulaganju u internetsku infrastrukturu nove generacije 5G, a 1. siječnja 2020. godine očekuje nas i predsjedanje Europskom unijom.