Populizam bih radije nazvala ekstremizmom, a zabrinjavajuće je da gotovo nema razlike u stavovima krajnje ljevice i krajnje desnice, poručila je u subotu Dubravka Šuica na konferenciji Hrvatske paneuropske unije.
Šuica je na drugom danu trodnevne međunarodne konferencije pod nazivom "Stoljeće nakon Prvog svjetskog rata: povijesno nasljeđe i perspektive Europske unije" naglasila kako je teško pronaći granicu i balans između nacionalnog i europskog.
'Potrebno je imati europski suverenitet, europski identitet, ali istovremeno naravno da moramo zadržati nacionalni identitet i nacionalni suverenitet. Za mene je Europa, Europa nacija, a ne može postati Europa, slična SAD-u', istaknula je Šuica.
vezane vijesti
Na panelu pod nazivom "Današnja i buduća EU i njezina uloga u svjetskoj politici, gospodarstvu i kulturi", uz Šuicu su govorili: predsjednik Međunarodne Paneuropske unije Alain Terrenoire, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branko Baričević, glavni tajnik Međunarodne Paneuropske unije Pavo Barišić te predsjednik Paneuropske unije Njemačke i europarlamentarac Bernd Posselt.
Šuica je ustvrdila kako je solidarnost jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije.
"Solidarnost, jedan od stupova na kojima je nastala Europska unija, trenutno nije u svim zemljama na cijeni. Tu mislim, otvoreno ću reći, na Mađarsku, Češku, Slovačku, Poljsku .... Tu imamo problema i vrlo sam otvorena. Dakle, ne žele ni pod koju cijenu prihvatiti ono što je svojstveno, zajedničko i imanentno cijeloj Uniji", rekla je Šuica.
Branko Baričević je naveo neravnomjernu raspodjelu dohotka, kao jedan od uzroka rasta populističkih pokreta.
"Populizam je politika koja koristi strah kao kohezijski faktor, za one koje se osjećaju izostavljenima iz napretka", rekao je Baričević.
Bernd Posselt je rekao da je kulturno jedinstvo Europe starije od nacionalnih država te je istaknuo da je Europa "ujedinjena u različitosti".
"Kultura nije dovoljna, ona je osnova svega, ali mora biti transformirana u političku, demokratsku i mirovnu zajednicu", rekao je Posselt te dodao da je isto zastupao i osnivač Paneuropske unije Richard von Coudenhove-Kalergi.
Posselt je istaknuo da Europska unija mora jedinstveno djelovati, kako bi bila ravnopravna s drugim globalnim akterima. U tom je kontekstu, podržao Junckerov prijedlog, prema kojem bi se u Europskom vijeću, o određenim pitanjima, odlučivalo kvalificiranom većinom, a ne kao do sada konsenzualno.
Alain Terrenoire je ustvrdio da Europska unija nema zajedničku energetsku politiku, zbog čega je ovisna o uvozu nafte i plina iz trećih zemalja, pri čemu te zemlje, pogotovo Rusija, iskorištavaju takvu poziciju.
Predsjednik Međunarodne paneuropske unije je rekao da za jedinstvenu vanjsku politiku Europske unije "trebamo znati gdje je Europa".
"Za mene su Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo i Srbija dio Europe. Želim da Europska unija jasno kaže da je to tako, odnosno da definira europski prostor kako bi to bilo jasno i ostatku svijeta. Kako bi to bilo jasno Washingtonu, Moskvi ili Pekingu. Možda danas postoje pravila koja nas u određenoj mjeri razjedinjuju, no to je nešto što jednoga dana svakako moramo prevladati", istaknuo je Terrenoire.
Predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine Osman Topčagić je na prethodnom panelu u sklopu konferencije, istaknuo kako je, zbog nedovoljnog angažmana Europske unije, otvoren prostor za utjecaj drugih sila u Bosni i Hercegovini.
"Mediji imaju veoma značajan utjecaj. Mi imamo medij koji je vezan za CNN. Imamo medij koji je vezan za Al Jazeeru, ali zašto mi u regiji nemamo Euronews", rekao je Topčagić.
Topčagić je istaknuo da "sigurno nema boljeg seta vrijednosti od onog koje nudi Europska unija".
Pavo Barišić je istaknuo da je više demokracije, ključno za povjerenje građana u europske institucije.
"Ugovorni koloplet i upravni ustroj Europske unije valja pojednostaviti i učiniti preglednijim, puno pristupačnijim i građanima bližim kako bi se ublažila ograničenja i otuđenost takozvane briselske birokracije ili samodostatne eurokracije", poručio je glavni tajnik Međunarodne Paneuropske unije.
Terrenoire je također govorio o potrebi reforme upravljanja Europskom unijom.
"Mi sada imamo situaciju, u kojoj dolazi do osporavanja i odbijanja sustava. Nije normalno odbijati Europu, zbog sustava kojim se Europom upravlja, taj sustav treba mijenjati. Moj je dojam da ljudi žele nešto jednostavno. Oni žele da se osluškuju njihove potrebe i želje, da putem demokratskog sustava te potrebe i želje budu pretočene u odluke", rekao je Terrenoire, dodavši da suverenitet pripada narodu te da će fenomen odbijanja Europe postati dominantan, ako ne dođe do institucionalne reforme Europske unije.
