Nakon što se Elon Musk prometnuo u desnu ruku novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa i započeo svoju misiju deregulacije SAD-a, čovjek u čijem su portfelju, između ostalog, SpaceX, Tesla, Neuralink i društvena mreža X, odlučio je raširiti krila i izvan granica SAD-a te se umiješati u izbore u Njemačkoj.

U subotu se videovezom uključio u predizborni skup krajnje desne njemačke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) kako bi još jednom podupro njihovu čelnu kandidatkinju za kancelarku Alice Weidel.

'Treba nadići osjećaj krivnje za nacističku prošlost, u redu je biti ponosan na to što ste Nijemac, Njemačka pati od prevelike briselske birokracije' - glavne su poruke milijardera Muska tijekom petominutnog javljanja.

A dok je na predizbornom skupu Weidel pred 4500 pristaša AfD-a u njemačkom gradu Halleu uzvikivala MAGA-inu inačicu - 'učinite Njemačku ponovno sjajnom', na Brandenburškim vratima u Berlinu se, unatoč niskim temperaturama, okupilo oko 100.000 prosvjednika protiv ove stranke.

Stranka koju mnogi etiketiraju kao ekstremno desnu prema anketama je trenutačno druga najjača politička opcija u Njemačkoj, s potporom oko 21 posto građana, a njihova čelnica Weidel, po nekim ispitivanjima javnog mnijenja, ima najveću podršku od svih kandidata za kancelara među građanima (iako se kancelar ne bira izravno). Prema anketi Deutschlandtrenda o zadovoljstvu njemačkih građana radom političara, provedenoj početkom siječnja, našla se pak tek na petom mjestu.

Što Musk hoće?

Musk ratuje protiv svih lijevih politika – što ekonomskih, što društvenih – a to znači da ima istog 'glavnog neprijatelja' kao i stranka AfD, koju već mjesec dana pokušava pogurati do pobjede na nadolazećim prijevremenim izborima 23. veljače.

Zbog svoje borbe protiv deregulacije, Musk je redovito u sukobu s pravosuđem u zemljama u kojem djeluju njegove tvrtke. A kako se prva europska tvornica njegovih električnih automobila Tesla nalazi nadomak Berlina, zasigurno u Njemačkoj ima svoje ekonomske interese te bi mu deregulacija svakako išla na ruku. No svjestan je i ogromnog utjecaja Njemačke na politiku cijele Europske unije.

A deregulacija je samo šlag na torti na političkom meniju ovog milijardera.

U središtu njegove vizije svijeta su sloboda i tehnologija – sloboda govora koju pokušava zajamčiti na svojoj mreži X, pa onda i sloboda tržišta sa što manje birokracije i državnih uplitanja jer, prema njegovu mišljenju, koče tehnološki razvoj, a on ga vidi kao jedini izlaz za čovječanstvo.

Zalaže se i za striktniju migrantsku politiku, često ističući kriminalna djela stranaca, a trn u oku mu je i sve ono što se uvjetno rečeno može staviti pod kišobran pojma woke (inače, već duže vrijeme ne razgovara sa svojom transrodnom kćerkom).

Sve to kopka i AfD, stranku koja od svog osnivanja 2013. nikad nije bila popularna kao danas. A da bi ostvarila politički potencijal i okrenula Njemačku u smjeru suprotnom od onoga kojim je krenula u poodmakloj fazi vodstva Angele Merkel, Musk za to agitira već neko vrijeme služeći se pritom izrazito moćnim alatom – svojom mrežom X, platformom koju jedni veličaju kao mjesto istinske slobode govora, a drugi prozivaju zbog učestalog govora mržnje.

'Lezbijka na čelu stranke, zvuči li vam to kao Hitler?'

Sve je počelo još u prosincu objavom u kojoj je napisao da 'samo AfD može spasiti Njemačku', a uskoro je uslijedio i njegov op-ed tekst u poznatim njemačkim nedjeljnim novinama konzervativne orijentacije Welt am Sonntag, u kojem je, između ostalog, napisao da se AfD pogrešno etiketira kao ekstremističku i krajnje desnu stranku te da je ona zapravo 'posljednja nada za zemlju na rubu ekonomskog i kulturnog kolapsa'.

'Onima koji osuđuju AfD za ekstremizam reći ću: Nemojte da vas zavara etiketa koju je netko nalijepio na tu stranku. Ekstremistička i krajnje desna etiketa očigledno je netočna, s obzirom na to da Alice Weidel, čelnica stranke, ima istospolnu partnericu iz Šri Lanke! Zvuči li vam to kao Hitler? Molim vas', napisao je Musk u novinama Welt am Sonntag.

Iako njemačko zakonodavstvo dopušta da se mediji uoči izbora očituju za ili protiv nekog kandidata, u praksi je to vrlo rijetko, pa je Muskov tekst izazvao salve kritika u tamošnjoj javnosti, a rezultirao je i ostavkom jednog od urednika lista.

Favorit za kancelara, kandidat desno orijentirane Unije (CDU-CSU) Friedrich Merz, nazvao je Muskov potez presedanskim uplitanjem u izbore u Njemačkoj.

Inače, novine Welt am Sonntag u vlasništvu su velike izdavačke kuće Axel Springer SE (Bild, Politico, Business Insider), čiji je čelnik Mathias Döpfner u prošlosti već iskazivao divljenje prema Musku. Döpfner je jednom prilikom kritizirao i novinarstvo u Njemačkoj, kazavši da su kvalitetni elitistički mediji pristrani kad je u pitanju AfD.

Alice Weidel - blago lice stranke s ekstremističkim ispadima?

Nakon što mu je tekst podigao prašinu, Musk je na X-u objavio i 70-minutni intervju s čelnicom AfD-a Weidel, a koji je vjerojatno od svih njegovih dosadašnjih proafedeovskih istupa imao najveći doseg.

Pored mnogih dodirnih točaka, poput nužnog smanjenja poreza, deregulacije, striktnije migrantske politike (masovne deportacije migranata koje AfD-ovci vole sažeti u pojam 'remigracija'), oživljavanja nuklearnih elektrana i nužne borbe protiv 'ljevičarske propagande po pitanju zelenih politika i 'woke kulture' koja se nameće djeci' – Musk i Weidel složili su se u stavu da je Hitler 'zapravo bio ljevičar' jer je uveo enormne poreze i proveo nacionalizaciju industrije.

Weidel u intervjuu ističe i da je trenutačno najpopularnija stranka CDU 'zapravo lijeva, a ne desna stranka', a to smatra nasljeđem njihove dugogodišnje čelnice Merkel, nazivajući je prvom 'zelenom kancelarkom'.

Iako se AfD u javnosti kategorizira kao krajnje desnu, pa i ekstremno desnu opciju, Weidel u intervjuu ističe da je riječ o konzervativnoj i libertarijanskoj stranci.

No ona, uvjetno rečeno, umjerenijim narativom balansira ekstremističke ispade unutar pojedinih ogranaka AfD-a, iako je na posljednjem predizbornom skupu i zaoštrila narativ, spominjući između ostalog 'remigraciju' - pojam koji je dosad izbjegavala, a koji je u jezični fond AfD-a došao iz ekstremno desnih organizacija poput Identitetskog pokreta (i netočno se upotrebljava).

Ova doktorica ekonomije svojevremeno je radila u Banci Kine te, između ostalog, govori mandarinski. Njezin privatni život, odnosno veza s istospolnom partnericom iz Šri Lanke, s kojom je posvojila dvoje djece, podosta je suprotan AfD-ovim idealima i njihovu političkom manifestu koji kao temelj društva postavlja model tradicionalne obitelji 'u kojoj otac i majka imaju zajedničku i trajnu odgovornost za svoju djecu'.

Weidel se i sama protivi istospolnim brakovima jer, kako kaže, građansko partnerstvo pruža sve što je potrebno jednom gay-paru.

'Homoseksualcima u ovoj zemlji nije bitno hoće li se njihova veza zvati 'građansko partnerstvo' ili 'brak', ako se jedva usuđuju šetati ruku pod ruku ulicama velikih gradova', rekla je Weidel prošle godine u jednom intervjuu, dodavši da se homoseksualni parovi prije svega boje reakcije mladih muslimanskih migranata, koji se nisu, ne žele i neće integrirati u europsko društvo.

'Ekstremizam njihov svagdašnji'

Iako se vrh stranke naizgled pokušava odmaknuti od ekstremizma koji je već podosta okaljao njezine političke kapilare, već godinama se sa Saveznim uredom za zaštitu ustavnog poretka (BfV) druže pred njemačkim sudovima zbog sumnji u desni ekstremizam.

Najproblematičnije baze su im ogranci u Tiringiji, Saskoj i Saskoj-Anhaltu, već proglašeni 'pouzdano ekstremno desnima'.

Među nizom ispada nekolicine njihovih članova, koji na ovaj ili onaj način koketiraju s Hitlerovom Njemačkom, je i slučaj tiringijskog državnog čelnika AfD-a Björna Höckea, kažnjenog zbog izgovaranja zabranjene nacističke parole 'Sve za Njemačku' na jednom događaju.

Musk se tada oglasio putem X-a i komentirao Höckeov post, kazavši da je Njemačka 'još jednom pionir u progonu političkih protivnika i gušenju slobode izražavanja' te se u čudu pitao što je on to rekao loše i protuzakonito.

Muska baš kopka Njemačka

Milijarderove objave o njemačkoj politici (ali i politici Ujedinjenog Kraljevstva) prošle godine su uzele maha.

Kako piše Deutsche Welle, između ostalog nerijetko komunicira s ekstremno desničarskom influencericom Naomi Seibt.

U srpnju prošle godine je, između ostalog, podijelio njezinu objavu u kojoj je napisala da je njemački satiričar Sebastian Hotz, 'kojeg financira država', poželio smrt Donaldu Trumpu, ali i Musku.

'Nekoga tko želi smrt vodećem američkom predsjedničkom kandidatu i meni za to plaća njemačka vlada', napisao je Musk tada u objavi, označivši profil kancelara Olafa Scholza i napisavši mu na njemačkom: 'Što je ovo?'

Hotz je naime nakon pokušaja atentata na Trumpa - tadašnjeg američkog predsjedničkog kandidata - napisao da je zadnjem autobusu i Trumpu zajedničko to 'da ih se, nažalost, za dlaku promaši'. Također je napisao da bi smatrao apsolutno fantastičnim to kada bi fašisti umrli. Hotz je doduše u to vrijeme radio, između ostalog, za emisiju javnog emitera RBB, ali njih, kako piše Deutsche Welle, nije 'plaćala njemačka vlada'. RBB je nakon te objave prekinuo suradnju s Hotzom. Zanimljivo je da Musk u toj situaciji baš i nije nastupio kao apologet slobode govora.

Pored toga, na X-u je čelne političare SPD-a i Zelenih - Olafa Scholza i Roberta Habecka - opisao kao 'budale'. Nakon napada na božićnom sajmu u Magdeburgu, pozvao je kancelara Scholza da podnese ostavku te ga nazvao 'nesposobnom budalom', a podijelio je i komentar jednog od korisnika koji je opisao incident kao izravnu posljedicu 'neregulirane masovne imigracije'.

U kojoj mjeri Musk može utjecati na njemačke izbore?

'Musk ima mnogo resursa koje može pretvoriti u ekonomsku i političku moć, a to je vidljivo ne samo u SAD-u, već i u Europi, u čiju se politiku sve više uključuje', kazao je za Deutsche Welle Jan Rahtje, viši istraživač u Centru za praćenje, analizu i strategiju (CeMAS), dodavši da njegov utjecaj nipošto ne treba podcijeniti.

Komunikolog sa Sveučilišta u Mannheimu, Philipp Müller, pak ističe da Muskova podrška daje određeni legitimitet AfD-u.

'Ako najbogatiji čovjek na svijetu javno podržava ovu stranku, onda to, s mnogim drugim čimbenicima, može povećati vjerojatnost da će neki ljudi glasati za AfD na sljedećim saveznim izborima', kazao je za Deutsche Welle.

Prema pisanju Wall Street Journala, Muskove objave postale su radikalnije od 2020. Tako se on, primjerice, u više navrata koristi šiframa i sloganima s desničarske scene, objavljujući npr. 'Uzmi crvenu pilulu', što je aluzija na izbor na koji se odlučio glavni lik filma 'Matrix', a koja se često koristi na ekstremno desnoj alt-right sceni u SAD-u.

I iz njegove geste na Trumpovoj inauguraciji, koja podsjeća na nacistički pozdrav, jedni iščitavaju njegovu radikalizaciju, a drugi smatraju da je to nespretan potez osobe s autizmom koja je htjela simbolički prikazati kako 'svoje srce daje svima' (riječi koje je izgovorio dok je podizao ruku). Musk negira da je njegov sporni pokret rukom imao ikakve veze s Hitlerom i nacizmom.