Kada pogledamo pet godina unazad i izbore za EU parlament 2014., stvari su znatno drugačije nego danas. HDZ je objelodanio svoju listu bez 'kapitalaca', dok su dvije 'kapitalke' s njihove liste s prošlih izbora, Ruža Tomašić i Marijana Petir, otišle svaka na svoju stranu. One su na prošlim euroizborima dobile 150 tisuća glasova (Tomašić 107.000, Petir gotovo 43 tisuće) pa je pitanje što HDZ gubi bez takvih imena na listi? No gube li i one možda činjenicom da iza njih ne stoji trenutno najjača stranka?
Na prvim EU izborima 2013. HDZ-ovu listu predvodila je Dubravka Šuica. Ova, sada već iskusna europarlamentarka tada je osvojila 31 tisuću preferencijalnih glasova. Drugi iza nje, Andrej Plenković, tada još bez tereta izvršne vlasti, osvojio je 37 tisuća glasova.
Ruža Tomašić, koja je također bila na toj listi, povukla je 64 tisuće glasova, otprilike dvostruko više nego glavni aduti HDZ-a, Plenković i Šuica.
Godinu kasnije, 2014., listu HDZ-a predvodio je Plenković, za kojeg je glasala 71 tisuća birača. Šuica je dobila 15 tisuća, a Davor Ivo Stier 26 tisuća glasova.
Na tim je izborima Tomašić trijumfirala jer je dobila čak 107 tisuća preferencijalnih glasova, iza SDP-ova Tonina Picule, najviše uopće. Petir je 2014. također bila na HDZ-ovoj listi, a za nju su glasale 42 tisuće birača. Njih dvije su dobile gotovo jednak broj glasova kao ostalih devet kandidata na listi HDZ-a.
Stoga se postavlja logično pitanje što bi HDZ mogao izgubiti krajem svibnja na trećim izborima za EU parlament?
Lista je očišćena od tzv. desnice, a na njoj su teško prepoznatljivi Plenkovićevi ljudi. Tomašić predvodi listu Hrvatskih suverenista, Petir pokušava sastaviti svoju nezavisnu listu.
Politički analitičar Sven Marcelić za tportal komentira da bi zapravo puno više mogle izgubiti njih dvije nego sam HDZ. 'Imamo i obrnuti efekt: pitanje je može li desnica bez HDZ-a? Imali smo ranije situacije da su neki kandidati pod okriljem HDZ-a bili jaki, što se nije ponovilo kada su samostalno izašli na izbore. To su spojene posude te bi Petir i Tomašić mogle dobiti puno manje glasova nego onda kada su bile na listi HDZ-a. To smo vidjeli više puta. I Milan Kujundžić i Zlatko Hasanbegović bili su jako popularni dok su bili u stranci, no to se nije ponovilo kada su izašli na izbore mimo HDZ-a', podsjeća Marcelić.
Jasno je, kaže, da su Petir i Tomašić bile na listi dok je na čelu stranke bio Tomislav Karamarko, orijentirajući je prema toj strani političkog spektra.
'Jer Tomašić na listi HDZ-a znači da najjača politička opcija vuče udesno. Sada imamo i HDZ i Tomašić i birači HDZ-a će ipak čekati pad ovog umjerenog HDZ-a te da na čelo stranke dođe netko desniji. Ako glasaju za Tomašić i taj glas propadne, onda imaju problem. Stavljanje ljudi poput Petir i Tomašić na liste zapravo je signal da HDZ skreće udesno i onda dio njihovih glasača nagrađuje to. Mislim da je u tome stvar, ne u njihovoj individualnoj jačini, nego u njihovoj funkciji. Čemu služe Ruža Tomašić i Marijana Petir na listi HDZ-a? Mogao bi umjesto njih biti i Pero Perić ili Pajo Patak', kaže Marcelić.
Smatra da je Plenković povukao racionalan potez. Jer iako su i Petir i Tomašić ušle u EU parlament s liste HDZ-a, nitko ih nakon izbora ne percipira kao HDZ-ove kandidatkinje.
'Pitanje je bi li im Petir i Tomašić više donijele ili oduzele? Jer kada se pogleda sastav HDZ-a u EU parlamentu, je li Petir HDZ? Nije. Je li Tomašić HDZ? Nije. Plenković je očito zaključio kako je bolje imati pet, šest svojih mandata, nego četiri svoja i dva koja pripadaju onima koji nisu u HDZ-u, kao što je to bilo u prošlom sazivu Europskog parlamenta. Sada će i Petir i Tomašić imati šansu pokazati svoju individualnu snagu', analizira Marcelić.
HDZ je, kaže, struktura, one su individue. Individua može doprinijeti strukturi, ali ne može puno oduzeti.