Gotovo svi artefakti povezani s civilizacijom Maja imaju neke veze s vladajućim staležima ili religijom, uključujući reljef koji prikazuje stvaranje svijeta i ljudi, tajnu plave boje kojom su oslikavali nesretne ljude ili žrtve, ustroj i podizanje hramova/piramida, pa i njihov kontroverzni kalendar.

S druge strane, ostalo je jako malo činjenica vezanih uz njihov svakodnevni život. Nedavno su arheolozi analizirali ostatke klasičnih građevina iz vremena Maja te otkrili da su imali razvijenu tržnicu. A kad se postavi pitanje kako je ta tržnica izgledala i funkcionirala, freske pronađene na zidovima piramida u Calakmulu (najvećem majanskom gradu ikad otkrivenom) koji se nalazi u Meksiku, 30 kilometara od granice s Gvatemalom, daju najbolje odgovore.

Na jednoj od nekoliko zidnih slika muškarac nosi nešto što nalikuje šarenom sombreru širokog oboda i u velikoj posudi miješa juhu od kukuruza. Drugi muškarac kićenog ukrasa na glavi i u elegantnijoj odjeći grabi piće iz velike zdjele dok sluškinja promatra što on radi.

Sljedeći mural prikazuje prodavačicu koja nudi robu na velikom pladnju, i to kupcu koji već žvače nešto od onoga što mu je ponudila.

Tržnica - središte zbivanja

Preostale zidne slike prikazuju kako su se prehrambena dobra prevozila na tržnicu:

- trgovac nosi težak lonac ili zdjelu na leđima s vrpcom označenom uzorcima koji mu pomažu kasnije kod distribucije tereta,
- muškarac s košarom i žlicom u majanskim je hijeroglifima opisan kao 'čovjek od soli' (sol je u majanskoj prehrani bila glavna namirnica),
- grupa ljudi stoji oko nekoliko velikih zdjela, a na zavezanoj vreći na slici hijeroglifima je napisano 'osoba od kukuruznog zrnja',
- 'osoba za duhan' u ruci drži lopaticu i kotlić u kojem se vjerojatno nalazi na neki način obrađeno lišće duhana,
- žena sa sombrerom sjedi pored košare držeći keramičke posude, a ona je opisana kao 'osoba za glineno posuđe'.

Nalazište svih ovih freski smješteno je na poluotoku Jukatan, na meksičkom dijelu, u blizini granice s Gvatemalom. Arheolozi su ga otkrili još 1931. godine, ali se detaljno proučava tek zadnjih 15 godina. Najveća pronađena građevina izgledala je poput urušenog brdašca, ali zapravo se radi o zakopanoj, četiri i pol metra visokoj piramidi.

Znanstvenici su istražujući unutrašnjost piramide otkrili da je nekoliko puta preuređivana u razdoblju od 600 godina. Prema slikama i strukturi unutrašnjosti zaključili su da se radilo o mjestu na kojem su Maje trgovale.

Naslikana odjeća obuhvaća jednostavne odjevne predmete, ali i složene, bojom ili vunenim uzorcima ukrašene haljine, što upućuje na socijalne razlike. Žene su često nosile boju za lice koja je ponekad dosezala područje vrata, a oba su spola nosila ukrase, ogrlice i privjeske.

Freske pronađene u unutrašnjosti majanske piramide govore mnogo o toj visokoj civilizaciji koju često nazivaju 'Grcima Novog svijeta'. Premda su već poznata njihova dostignuća na području matematike, astronomije i građevinarstva, podaci o svakodnevnom životu svakako će otkriti mnoge zanimljivosti o Majama.