Jeste li čuli za veljačenje? Čuli ste sigurno, samo možda niste bili svjesni da se zvukovi koji dopiru odnose baš na to. O tjeranju mačaka i sterilizaciji te potencijalnim opasnostima piše dr. vet. med. Nenad Kršul
Potkraj zime započinju ulični ratovi mačora za dame koje se počinju tjerati. Doba je to kad se čuje siktanje, režanje i prijeteće zavijanje. Kad obratite pažnju, možete nerijetko spaziti i nakostriješene mačore koji se strelovito dohvate u koštac i potom odskoče i obično jedan odjuri kao ispaljen iz praćke. Taj je izvukao kraći kraj.
Veterinari u to doba često liječe mačore od gnojnih upala nastalih zbog ugriza ili uboda pandžama. Noge, obrazi, vrat ili korijen repa najčešće stradaju. Takve rane obično nije teško spaziti radi šepanja, oticanja, ponekad i zbog smirenosti i gubitka apetita te na kraju ako čir pukne izlije se gnoj.
No ugrizom se prenose mačja virusna leukemija i imunoinsuficijencija (mačja sida), a to nije moguće primijetiti odmah. Obično se znakovi bolesti pojavljuju kasnije, ponekad i godinama nakon zaraze.
Znakovi tjeranja
Vlasnici ženskih mačaka ponekad pitaju zašto njihova ljubimica pokazuje znakove tjeranja (učestalo mijauče, valjuška se na leđima, visoko diže rep i upire guzom prema gore kada je poglade po leđima) tijekom više dana te ponovno nakon dan, dva prekida i tako tjednima. E, to je osobitost mačaka u odnosu na nas ostale - one 'štede' jajne stanice i povećavaju vjerojatnost oplodnje tako što ne ovuliraju (ne oslobodi se jajna stanica) ako nije došlo do parenja. U takvoj prilici se nastavlja tjeranje dok ne privuče mužjaka i spari se.
Spolnu zrelost i prvo tjeranje dosegnu poneke već oko šest mjeseci starosti.
Plodnost i učestalost uspješnih por i podizanja legla ovisi o uvjetima kojima su životinje izložene; ako ima hrane i vode, ako je dostupno sklonište i ako temperatura nije preniska ili visoka, a zdravlje dobro, bit će i plodnost viša i potomstvo brojnije.
To nas dovodi do borbe protiv neželjenog potomstva među mačkama ljubimcima i među slobodno živućim lutalicama.
Vrste sterilizacije i proces oporavka
Kemijska sterilizacija ili odlaganje tjeranja ili pak sprečavanje začeća za sada nisu potpuno bezopasna i potpuno pouzdana.
Preporuka je kirurška kastracija mačora i sterilizacija mačaka.
Kastracija je uklanjanje testisa. Zahvat je skromniji: načinimo po rez na mošnji za svaki testis kroz koji ga izvadimo i odstranimo. Za vrijeme operacije mačor spava u narkozi. Oporavak je brz - tri do pet dana. Posljedično uklanjanju testisa opada razina testosterona, muškog spolnog hormona koji podržava agresivno ponašanje mužjaka i njihovu teritorijalnost. Kastrat će se manje sukobljavati s ostalima, manje će biti skloni obilježavanju svojeg prostora urinom. Bit će mirniji, krotkiji u pravilu, time se smanjuje i vjerojatnost infekcije bolestima prenosivim ugrizom. No skloniji su tvorbi mokraćnih taloga te trebaju posebnu hranu za kastrate kako bi smanjili taj rizik što je glavni prigovor kastraciji.
Mačkama sterilizacijom odstranimo jajnike te prekinemo spolni ciklus. Za vrijeme zahvata, mačka spava u narkozi. Kod sterilizacije ulazimo u trbušnu šupljinu pa je zahvat zahtjevniji nego pri kastraciji mužjaka. Mačke u pravilu podnose operaciju dobro, a oporavak traje pet do osam dana.
Nije dobro poduzimati samo podvezivanje jajovoda. Istina, osigurali bismo sterilnost životinje, no kao komplikacija vjerojatno bi se razvila upala maternice.
Da bi izvršili kastraciju ili sterilizaciju, životinja treba ostati u ambulanti oko dva sata u dogovoreno vrijeme. Na operaciju treba doći na tašte (nije jela 10 do 12 sati i nije pila dva sata). Nakon operacije bi trebalo osigurati koliko je moguće da ne skače i napreže se dva do tri dana za mužjaka i pet do sedam dana za ženku. Tijekom oporavka običavamo napraviti jedan do dva kontrolna pregleda.
Operacije izbjegavamo vršiti u trenutku tjeranja ženki jer krvare tijekom zahvata jače. Također i sterilizacije gravidnih ženki dulje od tri tjedna.
Za i protiv sterilizacije
ZA:
- Nema tjeranja. Možete bezbrižno cijele godine od sterilizacije cijelog života puštati ženku u šetnju bez rizika od potomstva. Nema vaginalnog iscjetka kod kuja, ni ustrajnog mijaukanja mačaka.
- Nema rizika od oboljenja jajnika.
- Smanjuje se rizik od oboljenja maternice.
- Rana sterilizacija smanjuje rizik od tumora mliječne žlijezde (najčešći tumor kuja).
PROTIV:
- Kod kuja postoji mali rizik od gubitka kontrole mokrenja (oko jedan posto), nepredvidivo je kome se dogodi, olakotna je okolnost ta da se u većini prilika može pomoći lijekovima.
- Povećana je sklonost debljanju.
- Moguća je promjena temperamenta, također je nepredvidivo hoće li se ili neće desiti.
- Kod mačaka raste sklonost tvorbi mokraćnih kamenaca.
- Preuzimamo odluku umjesto onoga nad kime se provodi.
Treba li se okotiti barem jednom?
Ne. Ako znate da želite provesti sterilizaciju otpočetka, preporučljivo je sterilizirati ženku još prije prvog tjeranja jer takvim postupkom znatno smanjujemo rizik od najčešćih tumora, a to su tumori mliječnih žlijezda.
Ako imate pitanja ili tražite rješenje problema vezanih uz svoje kućne ljubimce, javite nam se mailom na adresu funbox@t-com.hr.
S doktorom Nenadom Kršulom možete komunicirati direktno na broj 091/2341222 ili na stranici www.veterinar.com.hr.