Mravlje farme

Ako nas ne dokrajči nekakav komet ili klimatska promjena, najvjerojatnije ćemo samo jednog dana propasti u ogromni podzemni kompleks u kojem žive mravi. Zna se da mravi koji žive ispod zemlje u višemilijunskim kolonijama zapravo tvore neku vrstu superorganizma jer svi pojedinci rade za dobrobit cjeline.

Jedno od najvažnijih postignuća ljudske rase koje nam je omogućilo civilizaciju je zemljoradnja. Prije otkrića agrikulture ljudi su gotovo sve vrijeme trošili na lov i skupljanje hrane, što im je onemogućavalo da se negdje nastane za stalno ili porade na drugim problemima svakodnevnice.

No samo da smo posvetili malo pažnje mravljim metropolama ispod svojih nogu, opazili bismo kako mali vrijedni insekti, osim što je skupljaju, i uzgajaju vlastitu hranu. Naime, mravi su svoj oblik zemljoradnje svladali prije otprilike 50 milijuna godina, kad se još ni primatima nije dalo povremeno uspraviti.

Umjesto da pojedu ili spreme sve bilje koje donose u mravinjak, mravi povremeno naslažu malu hrpicu komadića biljnog materijala na koji se zatim olakšaju. Na tom kompostu izrastu gljivice koje vrijedni insekti zatim štite od miješanja s ostalim nejestivim plijesnima.

Drugim riječima, ne samo da su mravi imali zemljoradnju prije nas, već su odmah poradili i na pesticidima.

Čimpanze imaju ekonomiju, štrajkove i prostituciju

I mi smo gledali taj film. Zove se 'Planet majmuna'. Barem nam je to bila prva reakcija na rezultate istraživanja koji su utvrdili da i nevine radnje poput čišćenja buha imaju društveno-ekonomski značaj u svijetu primata.

Naime, svi smo se navikli na televiziji gledati mirne scene čimpanza koje sjede na maloj čistini u džungli i strpljivo trijebe jedne drugima buhe. No ti dokumentarci gotovo nikad ne pokažu ono što slijedi.

Za svaki tretman čišćenja dlake od buha koji dobije ženka će vratiti mužjaku seksom ili drugoj ženki čuvanjem djece (vjerojatno dok susjeda odrađuje svoj tretman). I ne samo da ovaj prešutni dogovor funkcionira u nekom generalnom smislu, nego su utvrđeni i točni parametri transakcije - osam minuta čišćenja od buha vrijedi jedan seks. Osam minuta se lako može pretvoriti u 16, ako je broj ženki u grupi malen. Nisu ni čimpanze lude.

Ovaj sustav razmjene funkcionira baš kao i novac. Svaka vještina može se mijenjati za čišćenje od buha.

Kad su znanstvenici naučili jednog majmuna da otvara kutiju u kojoj su se nalazile jabuke, postao je najčešće čišćen majmun u grupi. Kad je i drugi majmun stekao tu vještinu, vrijeme trijebljenja buha prvog majmuna se ubrzo prepolovilo.

Znanstvenici su također otkrili da može doći do štrajka ako neki majmun dobiva više čišćenja od drugih.

Čimpanze ratuju

Nažalost, čini se da gdje ima kapitala i prostitucije, ima i ratovanja, pa ni čimpanze toga nisu pošteđene. Nakon desetogodišnjeg istraživanja provedenog u Ugandi znanstvenici su otkrili nešto što im je sledilo krv u žilama.

Svako toliko grupa jakih mužjaka okupila bi se i otputovala u smjeru teritorija druge grupe čimpanzi. Cijelim putem kretali bi se kroz džunglu tiho i u uskoj koloni, a po putu gotovo da ne bi ni jeli ni radili bilo što drugo što inače rade.

Kad bi napokon našli pripadnika susjednog plemena, neko vrijeme bi ga neprimijećeni pratili, a zatim bi ga svi zajedno ubili. Isprva su znanstvenici mislili da se radi o nekakvoj anomaliji ili neobičnom ponašanju, no nakon još 18 napada i 13 mrtvih shvatili su da se radi o ratu.

Zatim je isto ponašanje zamijećeno i u primata u Tanzaniji nakon što je nekoliko članova plemena odlučilo otići i započeti svoje vlastito pleme. U sljedećih pet godina uspjeli su istrijebiti čimpanze koje su napustili istim noćnim napadima kakve su koristile čimpanze u Ugandi.

Kitovi ubojice i vrane uče i razmjenjuju novostečena znanja

Da nam netko ponudi 1.000 kuna i pita nas mislimo li da kitovi ubojice jedu galebove, vjerojatno bismo odgovorili da ih možda žele jesti, no ptice lete, a sisavci koji žive u moru teški tri do šest tona plivaju, pa se čini kako je tu kraj te ideje. Nula kuna za nas.

Djelatnici kanadskog centra za morske sisavce MarineLand primijetili su kako novopridošli kit ubojica ima odličan način kako uloviti i pojesti galeba. Ogroman sisavac bi prožvakao i ispljunuo ribu na površinu mora te zatim naglo izronio i progutao galeba koji se spustio po besplatni obrok.

No djelatnici su ostali bez teksta kad su primijetili da i ostali kitovi ubojice u centru koriste istu metodu za lov na galebove. Očito je došlo do prijenosa znanja.

Naravno, daleko od toga da su kitovi ubojice reprezentativni model životinja koje prenose znanje jedne drugima i uče nove stvari. Vrane su vodeći stručnjaci u tom području.

Vrane su cijeli postupak učenja i podučavanja pomakle za još jednu stepenicu, pa se te kradljive crne graktalice znaju služiti oruđem bolje nego većina primata. U nedavnom eksperimentu u kojem su sudjelovale dvije vrane jedna od njih je dobila komad metalne žice u obliku udice i hranu u epruveti.

Nakon što je prva vrana udicom izvadila svoj obrok, znanstvenici su drugoj dali komad ravne žice i istu epruvetu. Ptica je svinula svoj komad žice i izvukla hranu iz spremnika.

Treba imati na umu da ova vrana vjerojatno nikad u životu nije vidjela, a kamoli držala komad žice, pa je nemoguće da je unaprijed znala hoće li moći svinuti metal u udicu. Znanstvenici koji su izvodili ovaj eksperiment inače su u obitavalištu vrana redovno nalazili rastavljene alarme za slučaj požara.

Sljedeći put kad opazite vranu kako vas mjerka, zapitajte se hoće li vam pokušati ukrasti što imate u rukama ili će vam ukrasti ključeve od stana.

Ili će možda svinuti neku žicu i jednostavno obiti bravu ulaznih vrata.