Američki znanstvenici napravili su značajan korak prema bežičnom kontroliranju moždane aktivnosti na daljinu: uspjeli su 'hakirati' mozgove vinskih mušica i natjerati ih da rašire krila na dodir tipke daljinskog upravljača
Znanstvenici sa Sveučilišta Rice u Houstonu prvo su genetski modificirali vinske mušice kako bi im dio neurona učinili osjetljivima na toplinu. Izabrali su neuronske kanale koji upravljaju krilima, a ideja je bila da kad ti kanali osjete toplinu, mušice počnu mahati krilima. Zatim su u njihove mozgove ubrizgali nanočestice željeznog oksida koje se počnu zagrijavati kad se u blizini aktivira magnet.
vezane vijesti
Sam pokus izgledao je ovako: mušice su smještene na vrh magnetne zavojnice, a kad je magnetno polje aktivirano, mušice su u roku kraćem od jedne sekunde počele širiti krila. Znanstvenici sa Sveučilišta Rice tvrde da je njihova nova tehnologija uspjela bežično aktivirati neurološku aktivnost 50 puta brže od bilo koje prethodne tehnologije. Također su ocijenili da bi njihovo istraživanje moglo predstavljati 'sveti gral' neuroinženjeringa jer bi se ta tehnika mogla koristiti u brojnim područjima, od liječenja bolesti do razvoja sučelja za bežičnu komunikaciju između ljudi i strojeva.
'Okupili smo stručnjake za genetski inženjering, nanotehnologiju i elektroinženjerstvo. Uspjeli smo spojiti sve komadiće mozaika i dokazati da je ta ideja izvediva u stvarnosti', rekao je vođa tima Jacob Robinson.
On je pojasnio da znanstvena zajednica za proučavanje mozga ili liječenje neuroloških poremećaja traži alate koji su 'nevjerojatno precizni, ali i minimalno invazivni'.
'Daljinsko upravljanje odabranim neuronskim krugovima pomoću magnetskih polja moglo bi biti 'sveti gral' neurotehnologije. Naš rad čini važan korak prema tom cilju jer povećava brzinu daljinske magnetske kontrole', dodao je Robinson.
Proklamirani cilj tog istraživanja je koristiti ovu vrstu tehnologije za stimulaciju vizualnog korteksa slijepih pacijenata kako bi im se vratio barem dio vida. Slične tehnike korištene su za kontrolu kretanja miševa, što bi moglo dovesti do boljih tretmana za probleme s pokretljivošću čiji su uzroci u mozgu.
Istraživanje je financirala DARPA, agencija američkog ministarstva obrane zadužena za razvoj najnovije vojne tehnologije. Nećemo ni pokušati pogađati o kakvim sve namjenama te nove tehnologije razmišljaju američki vojni stratezi.
