Dokazano je da su posljedice sada već dvogodišnje pandemije na mentalno zdravlje ljudi itekako opipljive i da ih se ne smije zanemarivati. O tome su već napisane brojne studije i objavljen čitav niz stručnih članaka koji ljudima savjetuju kako se nositi s osjećajima samoće, straha, egzistencijalnih briga, dugotrajne izolacije, ali i kako prebroditi smrt bližnjega
Pandemija je, s druge strane, otvorila vrata uklanjanju stigme bolesti s posve ljudske potrebe za razgovorom sa stručnom osobom u situaciji kada se čovjek osjeća da je 'došao do zida'. Vjerojatno su mnogi među vama već više puta razmišljali o mogućnosti odlaska psihologu, 'čisto da malo posložite stvari', neki su se možda već ozbiljnije i raspitali među prijateljima i poznanicima ili naprosto proguglali ponudu u svojem gradu, a za pretpostaviti je da svatko od nas zna nekoga tko već ima psihologa kojega može preporučiti i koji ga 'apsolutno spašava da skroz ne poludi'.
vezane vijesti
Nema ničeg ni pogrešnog ni sablažnjivog u tome da potražite psihološki savjet stručne osobe, dapače, svima bi nam koristilo da brigu o mentalnom zdravlju počnemo tretirati s jednakim entuzijazmom kao primjerice brigu o tjelesnome zdravlju – kao nešto samorazumljivo i normalno.
Međutim, i u odabiru psihologa moramo biti oprezni – neće svatko svakome odgovarati i ponekad ćemo možda promijeniti i nekoliko njih prije nego pronađemo pravu osobu. Naime, opće je rašireno uvjerenje da uspješnost terapije isključivo ovisi o onome tko traži pomoć – međutim, na oporavak utječe niz varijabli na koje sam 'pacijent' ima malo ili nimalo utjecaja. Pritom je upravo stručna sposobnost terapeuta ključna u posredovanju pozitivnih promjena.
Jedan od najvažnijih čimbenika u ostvarivanju propulzivnog terapijskog procesa odnos je psihologa i pacijenta – prema istraživanjima, čak 40 posto napretka ostvarenog u terapiji ovisi upravo o tome. Taj bi odnos mogle učinkovito dovesti u pitanje neke uobičajene greške koje terapeuti često nesvjesno čine.
Ukoliko se odlučite na razgovor sa stručnjakom i pokaže se da vam nikako ne odgovara ili ne pomaže, bitno je znati da niste 'ludi'. A ako vaš psiholog čini ovih pet grešaka, najpametnije bi vam bilo da se okrenete na peti i što prije nađete drugoga!
Pokušava riješiti problem ali ga zapravo ne razumije
Ovo je najčešća greška terapeuta. Naime, iako je bit psihoterapije pokušati prvo razumjeti problem da bi se potom pristupilo njegovu rješavanju, istina je da se to često uopće ne događa. U psihoterapiji nema instant rješenja: veća brzina nikako nije istoznačna s boljom kvalitetom usluge. Jer ako terapeut ne uloži dovoljno vremena kako bi iz svih kutova procijenio situaciju, vjerojatnije je da će previdjeti srž problema i tratiti vaše vrijeme i novac na beskorisne savjete. Stoga, čini li vam se kao da pričate zidu, što čekate?
Neodgovarajuće ponašanje
U terapiji je bitno sve: i verbalna i neverbalna komunikacija. Sve što terapeut napravi ili kaže mora imati neku funkciju. Stoga, iako bi vam možda baš odgovarao terapeut koji je primjerice pričljiv i voli se šaliti, ukoliko se zbog njegovih šala počnete osjećati neugodno, osobito ako vam se učini da time pokazuje da vaš problem ne shvaća ozbiljno, nemojte misliti da to tako treba biti. Umanjivanje problema nikako nije dio normalne terapeutske intervencije.
Inzistiranje na promjenama
Kad je riječ o psihoterapiji, morate znati: spektakularne promjene i brzi napredak nisu norma. Terapeuti ponekad znaju biti pretjerano entuzijastični i gurati terapiju u smjeru koji realno nije ostvariv. Primjerice, možda vam inzistiranje da se trebate početi družiti s većim brojem ljudi neće biti osobito od pomoći u suočavanju s osjećajem samoće, ukoliko još niste za to spremni. Dapače, vjerojatnije je da će vas takav savjet terapeuta dodatno frustrirati, ukoliko ga ne uspijete zadovoljavajuće realizirati. Izostanak rezultata često je odgovornost terapeuta a ne pacijenata. Izrazito je važno da se terapija odvija onom brzinom i na onaj način koji vama odgovara.
Terapeut vam nije prijatelj
Jako je bitno da u terapeutski proces uđete posve svjesni da od psihologa tražite stručnu pomoć, dakle – on vam nije prijatelj već terapeut. Nemojte se pokušavati previše sprijateljiti s njim – ako je u svom poslu doista dobar, odbit će to, a njegovo bi odbijanje moglo imati negativan učinak na vaš odnos i, posljedično, na proces vašeg 'izlječenja'. Ukratko, ukoliko vaš terapeut inzistira na prijateljskom odnosu, ili na dojmu da ste prijatelji, to znači da on nije dobar stručnjak. Potražite drugoga. I nikako nemojte razmišljati o tome kako bi bilo baš dobro da se nekad nađete i izvan ordinacije. Razočarali biste se.
Poruke koje vam ne odgovaraju
Psiholozi nisu savršeni. Oni možda jesu proveli mnogo godina obrazujući se kako bi sada sjedili i razgovarali s vama, ali nije isključeno da njihov način nošenja s vašim problemom, njihove reakcije i uzvratne poruke, vama neće odgovarati, naprosto zato što su pogrešne. Dobar terapeut nikada vas neće izravno kritizirati, ali vi biste se mogli osjećati kao da upravo to čini ukoliko recimo postane nestrpljiv. Ili ako vam pak izravno kaže da po njegovom ili njenom mišljenju vi uopće ne želite promjenu, ili da je vaše ponašanje loše, ili ako zauzme stranu nekoga s kime se vi ne slažete. Ono što od psihoterapeuta tražite je da vas prihvati i da vas pokuša razumjeti i proniknuti u vaše osjećaje. Ako to ne dobivate zauzvrat, terapija vam neće biti od osobite koristi.
