Dva Zemljina pola hladni su zbog svog položaja na 'vrhu' i 'dnu' planeta, pa sunčeva svjetlost ne dolazi izravno do njih. Na jednom i na drugom sunce uvijek 'leži' nisko na horizontu, čak i usred ljeta. Tijekom zime, pak, Sunce je toliko ispod horizonta da ponekad ne 'izađe' mjesecima. Dodatno, bijela površina leda i snijega jako je reflektirajuća pa se većina sunčeve energije koja dođe do površine 'odbija' natrag u svemir, čime zrak iznad takvog tla ostaje relativno hladno. Nažalost, posljednjih godina baš su polarna područja najviše pogođena klimatskim promjenama, i o njihovoj zaštiti dobrim dijelom ovisi budućnost Zemlje.

Premda ti čimbenici čine oba pola vrlo hladnima, sada vam možemo otkriti da je od te dvije točke Južni pol značajno hladniji od svog sjevernog 'brata', prema podacima oceanografskog instituta Woods Hole. Prosječna godišnja temperatura na Sjevernom polu kreće se od nula ljeti do minus 40 zimi. S druge strane rodne nam planete, prosječna ljetna temperatura na Južnom polu je minus 28 stupnjava, a zimska minus 60.

Glavni razlog zbog čega je Južni pol toliko hladniji od sjevernog najvažnija je razlika između Arktika i Antarktike. Naime, dok je Arktik ocean okružen kopnom, Antarktika je kopno, zapravo kontinent okružen morem. Kako se more sporije hladi, ali i sporije zagrijava nego kopno, tako su na Arktiku manji i temperaturni ekstremi. Čak i kad je Arktički ocean prekriven ledom, relativno visoka temperatura mora 'smiruje' i klimatske utjecaje.

Dodatno, Arktik je cijeli na razini mora, a Antarktika je kontinent s najvišom prosječnom nadmorskom visinom koja doseže 2300 metara. Što je tlo više, to je hladnije. Na oba pola, pak, količina leda varira kroz godinu, a većina nastaje od smrznutog mora koje pluta, raste i topi se nad oceanom. S obzirom da je Arktik skoro sasvim okružen kopnom, morska voda tamo nije toliko 'pokretna' kao led oko antarktičkog kopna, pa je i ledeni pokrov puno deblji nego na Antarktici. Ne samo to, nego je i površina mora prekrivena ledom veća na Arktiku. No, kad se pribroji kopnena masa, ledeni pokrov je na Antarktici neusporedivo veći, otprilike je površine kao SAD i Meksiko zajedno.

Nažalost, kako temperatura na Zemlji raste, tako se doista rapidno smanjuje i površina ledenog pokrova na Arktiku, posebno u posljednjih 30-40 godina, što je najbolji dokaz globalnog zagrijavanja i sve toplijeg mora na sjeveru. Taj proces zapravo sam sebe 'hrani', jer što se više smanjuje ledeni pokrov mora na Arktiku, to izaziva dodatno zagrijavanje, i stalno ga ubrzava. Ponekad nestanak leda otkriva čudesne krajolike, ali jasno je: što Arktik i Antarktika izgledaju neprijateljskije za boravak ljudi, to će ljudima cijelog svijeta biti bolje.