Neki su gradovi u većoj opasnosti od drugih, bez obzira što se svi nalaze na obali, jer na njih mogu utjecati i drugi čimbenici, od obližnjih rijeka, do vremenskih prilika s obilnim kišama, pa i uraganima koji su posljednjih godina sve jači. O šteti koja bi mogla biti nanesena usjevima i rezervama hrane da ne govorimo, a onda i mogućim bolestima.

Neki od gradova, uključujući i pojedine s naše liste, poduzeli su već mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, no opasnost još postoji. Ovih devet velikih i poznatih svjetskih gradova među najugroženijima su da bi se u sljedećih desetak godina mogli naći pod vodom. Naravno, klimatske promjene i rast razine mora ugrožavaju svih, a neka udaljena područja mogla bi nestati i prije od navedenih gradova. Dovoljno je spomenuti Maldive kojima će — ako se razina mora poveća za 45 centimetara — ocean odnijeti tri četvrtine teritorija. Na Pacifiku, pak, već je pet otoka na Solomonskim otocima potpuno nestalo, a istim putem idu i drugi dijelovi arhipelaga. Vremena za preokretanje trenda sve je manje.

Miami, SAD

Rast razine mora u Miamiju, najvećem gradu američke savezne države Floride, među najvišima je na svijetu, s jasnim signalima opasnosti od poplave, onečišćenja pitke vode i velikih šteta za gradsku infrastrukturu. Osim što će morati naći načina kako odgovoriti na klimatske promjene, Miami će morati ojačati svoje 'prizemlje' i dio infrastrukture podignuti na višu razinu.

Kako bilo, predviđa se da bi ovaj poznati grad s globalno poznatim plažama i burnim noćnim životom uskoro mogao dobrim dijelom nestati. Poznati ekološki autor Jeff Goodell napisao je da je Miami ogledni primjer za gradove u nevolji. Časopis Business Insider citirao ga je da nema nikakvog izgleda da bi Miami i dalje postojao do kraja ovoga stoljeća. To je dovoljno snažan razlog za alarm i upozorenje da će plaže oko Miamija početi nestajati već u sljedećih nekoliko godina. Signal je odaslan.

Bangkok, Tajland

Glavni grad Tajlanda jedna je od najatraktivnijih turističkih destinacija na svijetu, ponekad zloglasna po svojoj ponudi. Istodobno, taj vibrantni grad nalazi se na nadmorskoj visini od samo metra i pol iznad mora. To nije sve, jer Bangkok tone brže od bilo kojeg drugog grada na svijetu sličnih osobina i geografskog položaja, godišnje dva do tri centimetra. Prema studiji iz 2020. Bangkok bi mogao biti prvi veliki grad koji će doista osjetiti efekte klimatskih promjena. I to ne govorimo dugoročno, nego kratkoročno, i s malo šansi za oporavak od takve sudbine.

Osim toga, grad izgrađen na mekanoj glini sklon je poplavama, znanstvenici predviđaju da će pojedine četvrti i gradski aerodrom do 2030. biti pod vodom. Kombinacija čestih velikih kiša, podizanja razine mora i stalno izbijanje podzemnih voda ukazuju da bi ovaj grad mogao doživjeti gorku sudbinu u ne tako dalekoj budućnosti.

Gradske i državne vlasti dosad su se bavile skoro isključivo saniranjem očekivanih posljedica, poput zelenog područja Chulalongkorn koje bi trebalo biti utočište za ugroženo stanovništvo.

Amsterdam, Nizozemska

Očit je razlog ugroženosti Amsterdama — tamošnji sustav kanala koji su povezani s morem i time podložni promjenama razine. Pritom, veći dio Nizozemske nalazi se ispod razine mora, i više od stotinu godina ova zemlja se protiv plavljenja bori brojnim branama koje sprječavaju poplave. Najveće zabilježene poplave u povijesti su ubile desetke tisuća ljudi i životinja, potopivši bezbrojne kuće, vozila i druge objekte. Gradovi su se uvijek ponovo izgrađivali, ali opasnost je uvijek prisutna jer praktički cijela zemlja tone zbog klimatskih promjena. Dio opasnosti može se spriječiti inovativnim tehnološkim rješenjima, ali napredna zemlja poput Nizozemske ima iznimno vrijednu infrastrukturu koja može biti uništena u trenu.

Jedna od najpopularnijih turističkih destinacija i metropola noćnog života nije usamljena u ugroženosti u Nizozemskoj. Slična sudbina prijeti i drugim tamošnjim gradovima blizu Sjevernog mora, uključujući recimo Rotterdam i Haag. U toj zemlji su borbu protiv poplava doveli do visoke razine, ali Amsterdam je na korak od dostizanja kritične točke, računa se da bi je mogli dosegnuti u sljedećih desetak godina. Zato će još trebati unaprijediti svoj napredni sustav brana, nasipa i ustava.

Basra, Irak

Irački grad Basra glavna je luka te zemlje, smješten uz moćnu rijeku Shatt-al-Arab povezanu uz Perzijski zaljev koji cijelo to područje zbog podizanja razine mora čini izloženim poplavama. Grad je, uz to, ispresijecan mrežom kanala i drugim vodotokovima. Situacija je dodatno otežana močvarama oko grada.

Svi ti čimbenici potapaju grad koji konstantno tone, a znanstvenici procjenjuju da bi Basra mogla dijelom ili potpuno biti potopljena u sljedećih deset godina. Nimalo ne olakšava situaciju stanje u Iraku, zemlji izmučenoj ratom, s ogromnim brojem stanovnika koji se bore sa siromaštvom i bolestima. Njihovi problemi mogu se samo pogoršati stalnim poplavama koje donose oboljenja stanovnicima i uništenje njihovoj imovini.

Georgetown, Gvajana

Grad na ušću rijeke Demerare u Atlantski ocean iznimno je ranjiv prema porastu razine mora. Karipsko područje je i inače jako ugroženo, ali Georgetown je najdramatičniji primjer, s velikim šansama da bude sasvim potopljen do 2030. Stoga su potrebni stalni napori kako bi se spriječio ili bar odgodio najgori scenarij, posebno na duže staze.

Prognoza za Georgetown je loša zbog dvije najveće prijetnje ­— rijeke i mora — i može je poremetiti samo čudo, ili neko čudesno znanstveno dostignuće. Tamošnji žitelji stotinama godina se protiv poplava bore 'morskim zidom', divovskom barijerom dugom skoro 450 kilometara koja čuva grad od oluja. No, to će ih teško spasiti od podizanja razine mora, s obzirom da oko 90 posto stanovništva već živi na području koje je skoro metar ispod razine plime.

Ho Ši Min, Vijetnam

Ovaj vijetnamski grad — nekad poznat kao Sajgon — leži uz deltu goleme rijeke Mekong, i ozbiljno je ugrožen poplavama i tropskim olujama. Nažalost, plodno područje oko grada koje je oduvijek bilo blagoslov stanovnicima tog područja koje je mahom ratarsko danas se pokazuje kao njegovo prokletstvo.

Znanstvenici predviđaju da će većina istočnih dijelova grada uz Mekong uskoro biti proglašeni nepogodnim za život zbog poplava. Riječ je o niskim i preizgrađenim močvarnim područjima koja bi mogla potonuti do 2030. Centar grada bi tu sudbinu mogao privremeno izbjeći, odnosno ima duži 'rok trajanja', ali ga ugrožavaju sve ekstremnije monsunske sezone.

Kolkata, Indija

Ogromni indijski grad Kolkata (nekad poznat kao Calcutta), prijestolnica Zapadnog Bengala, ubrzano tone. Time će biti ugroženi tamošnji stanovnici, ali i tradicionalni način života koji privlači ogromni broj ljudi na vjerske i druge svečanosti u tom gradu. Glavna opasnost su velike poplave koje stalno prijete, a znanstvenici stalno pokušavaju naći rješenje. Veliki problem su ogromne socijalne razlike u Indiji, koje čine različite grupacije stanovništva vrlo ranjivima u prilagođavanju klimatskim promjenama i njihovim posljedicama.

New Orleans, SAD

New Orleans, jedan od najživopisnijih američkih gradova, tone po jednoj od najbržih stopa na svijetu, neki dijelovi grada idu 'dolje' čak oko pet centimetara godišnje. Studija koju je NASA napravila još 2016. prognozirala je da bi do kraja ovoga stoljeća cijeli grad mogao biti pod vodom. Za usporedbu, u vrijeme prvih većih gradnji u 19. stoljeću, New Orleans je u potpunosti bio iznad razine mora. Već 1895. pet posto grada je bio ispod te razine, a 1935. ta se površina povećala na 30 posto. Danas je više od pola grada ispod morske razine, u nekim dijelovima i do pet metara. To područje je najugroženije, i uz klimatske promjene stvar bi mogla biti nepopravljiva.

Situaciju pogoršava smještaj grada uz deltu Mississippija, i zbog rasta razine mora i zbog čestih poplava. Dodatno, problematične su i ljudske aktivnosti, sve do naftnih i plinskih bušotina na području grada. S druge strane, poduzimaju se razne mjere, poput poznatog sustava brana na jezerima sjeverno i južno od grada, no bit će potrebno još puno truda i stalnog osuvremenjivanja. Najteža situacija je na područjima prirodnih rezervata Biloxi i Jean Lafitte, koji su već skoro sasvim potopljeni.

Na koncu, New Orleans je na stalnom udaru uragana, još uvijek su svima svježi prizori iz katastrofe koju je izazvao uragan Katrina, a onda je velike dijelove grada skoro dokrajčila potpuno neprimjerena reakcija vlasti i agencija za hitne situacije, posebno u siromašnijim četvrtima. Nije se puno promijenilo ni kod kasnijih sličnih oluja.

Venecija, Italija

Ako je ijedan grad postao simbol lokacija koje bi mogle potonuti, onda je to Venecija. 'Kraljica Jadrana', Serenissima, jedan od najljepših gradova na svijetu mogao bi itekako biti ugrožen onim što ga je stvorilo, gradnjom u lagunama. Brzina tonjenja nije ni blizu dramatična kao u New Orleansu, i iznosi oko dva milimetra godišnje, uz redovite plimne valove i poplave koje su svake godine sve teže. Primjerice, 2019. je 90 posto grada bilo poplavljeno, a situaciju je pogoršala erozija obale i ispumpavanje podzemnih voda.

Odgovor gradskih i državnih vlasti bio je veliki projekt plimnih barijera zvanih Mose, projektiranih još u osamdesetima. Gradnja je počela 2003., i još nije okončana, a sustav se sastoji od 78 velikih 'vrata' kojima se želi spriječiti dolazak sve višeg mora, ali pitanje je koliko će ih još trebati nadograđivati, jer more je sve više. Dio tih vrata, inače, svojedobno je građen u splitskom brodogradilištu. Pokušava se spasiti i što se spasiti može u laguni mjerama poput zabrane plovidbe kruzera kroz unutrašnje vode grada čemu se protive u tamošnjoj turističkoj industriji kojoj je profit važniji od dugoročnog opstanka. Sigurno ne pomaže ni to što dio turista čak i poplave u Veneciji vidi kao turističku atrakciju.