Svaka od njih ima specifičnu povijest, povezanu s burnom europskom poviješću kroz koju su se granice tako često crtale ratovima i osvajanjima. A kako su ovi 'patuljci' (samo veličinom, ne značajem, a pogotovo ne bogatstvom) uopće nastali?

Vatikan

Poznat kao najmanja službeno priznata država na svijetu, Vatikan je nezavisna enklava u gradu Rimu. Sadašnji je status stekla 1929. godine Lateranskim ugovorima koje je talijanski duce Benito Mussolini dogovorio s tadašnjim papom Pijom XI. kako bi se riješio dugogodišnji spor o nadležnostima između katoličke hijerarhije i talijanske države. Službenog naziva Država Vatikan, taj suvereni teritorij usred talijanskog glavnog grada ima površinu od 0,49 četvornih kilometara i oko 450 stalnih stanovnika.

Vatikan je crkveno-monarhijska država sa suverenim autoritetom i jurisdikcijom Svete Stolice, kojom upravlja poglavar Katoličke crkve Papa, a najviši državni dužnosnici pripadnici su visokog katoličkog klera. U Vatikanu se ne prikuplja porez i ne postoje carine, a država se financira donacijama vjernika, prodajom poštanskih maraka i suvenira, te ulaznicama za muzeje koji su među najposjećenijima u svijetu.

Monako

Kneževina Monako je suverena mikro država na francuskoj sredozemnoj obali petnaestak kilometara udaljena od granice s Italijom. Sa svih strana okružen francuskim teritorijem, ovaj grad-država površine 2,02 četvorna kilometra jedno je od najskupljih i najbogatijih mjesta na svijetu. Premda se samo nešto manje od deset tisuća ljudi smatra pravim Monegažanima, prema posljednjem popisu u Monaku živi 38,682 stanovnika, što tu državu čini najgušće naseljenim suverenim teritorijem na svijetu.

Gradom od 1297. godine, s kraćim prekidima, vlada dinastija Grimaldi, a suverenitet kneževine službeno je priznat Francusko-monegaškim ugovorom iz 1861. godine. Monako je od 1993. godine članica UN-a. Formalno nije u članstvu Europske unije ali koristi euro kao svoju valutu, a za njegovu sigurnost odgovorna je Francuska. Kneževina Monako je poznata kao porezna oaza, a gotovo polovica njezinih stanovnika su milijunaši.

Andora

Još jedna kneževina, Andora, ipak nije tako malena: s površinom od 468 četvornih kilometara dovoljno je prostrana da ima glavni grad Andorru la Vellu i još nekoliko gradića. Ta suverena mikro država bez izlaza na more nalazi se u istočnom dijelu Pireneja, te graniči s Francuskom na sjeveru i Španjolskom na jugu.

Postoji legenda da je Andoru osnovao Karlo Veliki, a današnja kneževina stvorena je poveljom iz 1278. godine koja je propisala da se na njezinom čelu nalaze dva suvladara, biskup iz katalonskog Urgella i francuski suveren, a to je danas francuski predsjednik Emmanuel Macron. Andorra la Vella, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 1023 metra, najviši je glavni grad u Europi. Nakon Drugog svjetskog rata u Andori je živjelo samo oko pet tisuća ljudi, a danas, zahvaljujući useljavanju iz Francuske, Španjolske i Portugala, u kneževini stalno živi oko 80 tisuća ljudi. Andora, u kojoj je službeni jezik katalonski, članica je UN-a od 1993. godine.

Lihtenštajn

Mikro država njemačkog govornog područja smještena u Alpama između Austrije i Švicarske, Lihtenštajn je poluustavna monarhija na čelu s knezom. Osnovan je 1719. godine kad je vladar Svetog Rimskog Carstva Karlo VI. odredio spajanje dva susjedna okruga Vaduza i Schellenberga, a novonastali teritorij uzdigao je u status kneževine i darovao ga svom odanom savezniku Antonu Florianu von Liechtensteinu, koji je tako postao prvi knez Lihtenštajna.

Kneževina je u vrijeme Napoleonskih ratova bila dio Rajnske konfederacije, da bi nakon toga ušla u sastav Njemačke konfederacije. Po raspuštanju tog labavog saveza njemačkih država, Lihtenštajn je 1866. postao neovisan, a danas je jedini teritorij iz povijesnog Svetog Rimskog Carstva koji još uvijek postoji u ondašnjim granicama. S površinom od oko 160 četvornih kilometara i 38.749 stanovnika prema posljednjem popisu, Lihtenštajn je jedna od najbogatijih zemalja svijeta. Sa Švicarskom dijeli carinsku i monetarnu uniju, a s članicama Europske unije schengenski prostor.

San Marino

Republika San Marino je kopnena enklava unutar Italije smještena na rubu Apeninskog gorja, desetak kilometara udaljena od obale Jadranskog mora. Ta mikro država dobila je ime po svetom Marinu, klesaru porijeklom s Raba koji je 301. godine na vrhu Monte Titana - gdje se danas nalazi grad - osnovao samostansku zajednicu. San Marino stoga polaže pravo na naslov najstarije suverene republike. Godine 1463. proširio se na obližnje općine Faetano, Fiorentino, Montgiardino i Serravalle, nakon čega su njegove granice ostale nepromijenjene. Krajem 16. stoljeća građani su prihvatili za tadašnje doba vrlo liberalan ustav, što je San Marinu svakako pomoglo da zadrži neovisnost.

Tijekom borbe za talijansko ujedinjenje u 19. stoljeću San Marino je služio kao utočište za mnoge progonjene političke čelnike, uključujući Giuseppea Garibaldija i njegovu suprugu Anitu. Nakon ujedinjenja Italije, Garibaldi je dopustio San Marinu da ostane neovisan, što je formalno potvrđeno Sporazumom o prijateljstvu između San Marina i Kraljevine Italije potpisanim 1862. godine. Na površini od oko 61 četvornog kilometra, danas u San Marinu živi oko 34 tisuće stanovnika. Ne treba posebno ni spominjati da je San Marino jedna od najbogatijih zemalja svijeta.