Kad govorimo o ugroženim životinjskim vrstama obično mislimo na nosoroge, tigrove ili sredozemne medvjedice. Međutim, među ugroženim životinjama nalaze se i brojne vrste kukaca poput pčela i bumbara s važnim ulogama u globalnim ekosustavima. Kako bi svijet izgledao kad bi pčele iznenada nestale?
Na svijetu postoji oko 20.000 pčelinjih vrsta i one su najvažniji globalni oprašivači biljaka. Razne vrste pčela imaju jedinstvene obrasce leta i cvjetne preferencije, a mnoge su evoluirale zajedno s cvijećem tako da njihova veličina tijela i ponašanje gotovo savršeno nadopunjuju cvijeće koje oprašuju. Ukratko, njihov doprinos našim ekosustavima je nemjerljiv.
vezane vijesti
Međutim, kao i populacije mnogih drugih kukaca, populacije pčela svih vrsta u opadanju su diljem svijeta. Proteklog ljeta mediji su izvještavali o pomoru pčelinjih kolonija u brojnim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
Među postojećim vrstama samo je osam medonosnih pčela, a najrašireniju među njima, europsku pčelu medaricu (Apis mellifera) također ugožava propadanje kolonija, u kojem košnice iznenada gube svoje odrasle članove. Populacije bumbara i drugih samotnih pčela također su naglo opale na mnogim mjestima.
Razloga za propadanje pčelinjih populacija ima više, ali svi su oni povezani s ljudskim aktivnostima: industrijskom monokulturnom poljoprivredom, upotrebom štetnih pesticida i herbicida, zagađivanjem zraka, vode i tla, uništavanjem staništa i smanjenjem dostupnih izvora hrane. Globalizacija je također olakšala prijenos parazita i drugih invazivnih vrsta koje love pčele, poput azijskog stršljena koji može desetkovati cijele košnice za nekoliko sati.
Veliku ulogu u ugroženosti pčelinje populacije ima i globalno zatopljenje. Sve više temperature, povećani broj poplava, suša i sezonskih promjena cvata cvjetnica utječu na ekosustave pčela, smanjujući njihovu prilagođenost okolišu i ugrožavajući njihov opstanak. Procjenjuje se da je ugrožen opstanak oko 40 posto svjetskih kukaca oprašivača.
Osam važnih pčelinjih vrsta službeno je proglašeno kritično ugroženima, a primjerice populacija američkog bumbara (Bombus affinis), simpatičnog letećeg kukca koji je nekad bio uobičajeni dio sjevernoameričkog ljetnog krajolika, smanjila se na samo 0,1 posto svoje povijesne razine.
Što bi se dogodilo kad bi odjednom sve pčele nestale? Nitko ne može dati sasvim pouzdan odgovor na to pitanje, ali postoje brojne indicije koje govore da bi to bila prava katastrofa za čovječanstvo. Prije svega, mnoge od naših omiljenih vrsta voća i povrća zahtijevaju pomoć pčela da ih opraše. Od rajčica, tikvica, krastavaca i patlidžana do orašastih plodova pa čak i pamuka. Procjenjuje se da oko 80 posto oprašivanja cvjetnica za reprodukciju koristi pomoć oprašivača poput pčela ili bumbara.
Pčele su ključne za stabilnost naših prehrambenih sustava, jer podržavaju više od 35 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta. Ekološko pitanje mogućeg izumiranja pčela također je i humanitarno pitanje, budući da stabilnost ljudskih populacija uvelike ovisi o stabilnosti populacija pčela. Uzimajući u obzir ključnu ulogu pčelinjih aktivnosti oprašivanja u podržavanju naših poljoprivrednih sustava, njihov bi nestanak vjerojatno rezultirao prehrambenom krizom za čovječanstvo. Zalihe namirnica kao što su jabuke, bobičasto voće, avokado, kava i luk drastično bi pale jer im je za razmnožavanje potrebna pomoć oprašivača.
Nestanak pčela također bi imao sekundarne učinke na sve druge životinje koje ovise o biljkama kojima su pčele potrebne kao oprašivači. Uglavnom, iznenadni nestanak pčela pokrenuo bi domino efekt razornih posljedica po globalne ekosustave koje nitko točno ne može predvidjeti.
Najbolje bi bilo da što prije počnemo aktivno štititi i njegovati populacije pčela kako nikada ne bismo morali saznati kakve bi točno posljedice imao njihov nestanak.
