Od povremenog 'kvragu' sebi u bradu do niza sočnih glasnih opscenih psovki koje ne štede nikoga, svatko ponekad podlegne dražima psovanja – dapače, ma koliko si puta obećali da ćemo se sljedeći put kad nas nešto izbaci iz takta bolje kontrolirati, čini se kao da naprosto postoje situacije koje ne možemo prevladati bez psovke.
Neobično je što se, nakon što se dobro ispsujemo, osjećamo neočekivano bolje – kao da smo se odjednom ispraznili od negativnog naboja. Neka istraživanja potvrđuju da se upravo to i događa: psovke su katalizator za oslobađanje emocionalne napetosti, nakon čega slijedi olakšanje. To, drugim riječima, znači da je psovanje zapravo psihološki korisna metoda.
vezane vijesti
Naravno, nitko psovanje ne smatra poželjnim ponašanjem – još od malih nogu, djecu se uči da je psovanje znak nepristojnosti. Ipak, znanost je po tom pitanju prilično decidirana: psovanje djeluje oslobađajuće, potiče motivaciju a čak može biti i pokazatelj inteligencije.
Psovkama pribjegavamo jer – izvan granica pristojnosti i zadanih društvenih normi – pružaju određeno olakšanje od čimbenika koji potencijalno generiraju frustracije. Barem je tako kada psovanje služi kao otponac za katarzu, a ne kao alat za vrijeđanje drugih. Međutim, čak i kada psujete zato što ste bijesni ili ljuti na nekoga, psovanje ima funkciju moćnog komunikacijskog kanala.
Koje, dakle, prednosti donosi psovanje? Evo što tvrdi znanost:
Psovka djeluje kao analgetik: potvrđeno je da psovanje podiže razinu endorfina i stvara opći osjećaj smirenosti, kontrole i blagostanja. Istraživanje Sveučilišta Keele u Staffordshiru u Velikoj Britaniji pokazalo je da već i najobičniju psovku prati otpuštanje adrenalina. To nam omogućuje da se u određenim trenucima s većom hrabrošću, odlučnošću i snagom suočimo s boli i posljedično je prevladamo. Dapače, tvrdi to istraživanje, pribjegavanje ovoj vrsti izražavanja ima trenutačan učinak sredstva za ublažavanje bolova.
Možda ste primijetili – osobito ako se i sami bavite profesionalnim sportom – da sportaši često psuju kad se nađu na granici izdržljivog fizičkog napora i kad moraju savladati veću prepreku. Zapravo je riječ o kombinaciji katarze i bodrenja – psovke ih guraju dalje i više unatoč fizičkoj boli.
Psovanje je također oblik kontrole stvarnosti. Kad se osjećamo kaotično i izgubljeno ili nemoćno pred velikim izazovima ili nagomilanim zadacima, psovanje služi kako bi nas trgnulo i podsjetilo da smo jaki i da možemo stvari staviti pod kontrolu. Time potičemo naše samopouzdanje.
Istraživanje koje su proveli Kristin L. Jay i Timothy B. Jay pokazalo je da psovke mogu poslužiti i kao pokazatelj inteligencije – naime, tvrdi njihova studija, psovke su odličan test bogatstva vokabulara i znak inteligencije.
Nadalje, psovke umetnute u rečenice kojima se međusobno bodrimo djeluju motivacijski i unose poticaj, motivaciju i odlučnost u naše ponašanje, kao kad primjerice nekome kažemo 'Hajde, j****u, možeš ti to!'.
Ma što tko rekao, rijetki su ljudi koji baš nikada u životu nisu barem blago opsovali. No, uvijek je poželjno zadržati kontrolu nad svojim ponašanjem i ne dopustiti emocijama da prevladaju. Psovanje bi možda najbolje bilo doživljavati kroz humor i gledati na njega kao na pomalo neortodoksnu strategiju koja nam daje pozitivan poticaj.
