Naime, časopis Current Issues in Tourism objavio je opširnu studiju o utjecaju klimatskih promjena na sportski život, u kojoj su znanstvenici promatrali klimatološke podatke od 1920. do danas. Zaključak je da će poznati centri zimskih sportova koji su dosad organizirali ZOI sasvim ispasti iz igre, ne samo za igre, nego i općenito za uživanje u zimskim radostima. Sa Sveučilišta u Innsbrucku, koje je uz kolege iz SAD-a i Kanade sudjelovalo u istraživanju, dali su dodatna predviđanja za Europu, još gora, po kojima bi zimske metropole na našem kontinentu mogle izgubiti svoju reputaciju već oko 2050.

Prognoze su u studiji uspoređene s preferencijama današnjih skijaša u svim disciplinama alpskog i nordijskog skijanja, skijaških skokova, snowboardinga..., koji su iskazali kakve uvjete za natjecanja smatraju prihvatljivima, a onda provjerili koji bi od dosadašnjih domaćina mogli u budućnosti osigurati takve prilike. Budu li se poštivale odredbe Pariškog sporazuma, od 21 dosadašnjeg domaćina do sredine stoljeća samo će ih 13 ispunjavati uvjete, do kraja ovog stoljeća broj će im dodatno pasti na osam. Time se već ozbiljno bavi i Međunarodni olimpijski odbor.

Ako se svijet ogluši na preporuke iz Pariza, prognoza je daleko crnja. Do sredine stoljeća u konkurenciji će od dosadašnjih domaćina ostati američki Lake Placid, norveški Lillehammer i Oslo, te japanski Saporo. Po sadašnjem ritmu posljednje igre u našem stoljeću održale bi se 2098., i uz dosadašnji bezbrižni pristup klimatskim promjenama jedini koji će ih moći organizirati je Saporo.

Između 1920. i 1950. prosječna dnevna temperatura u gradovima domaćinima ZOI narasla je za 0,4 stupnja, a onda je krenulo nagore. Između 1960. i 1990. temperatura je tamo porasla za 3,1 stupanj, da bi od 1990. do danas - uključujući Peking - porasla za 6,3 stupnja. Ovisno o pristupu budućoj strategiji, očekuje se dodatni rast između 2 i 4,4 stupnja.

Kako smo vidjeli na kineskom primjeru, tehnologija će sigurno naći načina za privremeno prevladavanje vremenskih problema, pa u slučaju nedostatka snijega proizvesti dovoljne količine umjetnog bijelog pokrivača. No, to naravno nije rješenje, jer ne osigurava sigurne uvjete za održavanje natjecanja, a i stvara privid da problema nema. Naime, u anketi su sami natjecatelji upozoravali na posljedice koje to može imati i na njih. Jedan je slalomaš ukazao da skijanje na višim temperaturama donosi i zagrijavanje tijela, ali i opreme, pa je otežana kontrola skija, i raste mogućnost ozljeda. Čak 89 posto sportaša izjavilo je za studiju da klimatske promjene već utječu na natjecanja, a da bi se to još dramatičnije moglo dogoditi u budućnosti kaže njih 94 posto.