Svakog Badnjaka Djed Božićnjak kreće na put oko svijeta u saonicama prepunim darova kako bi svako dijete koje to zaslužuje dobilo svoj božićni poklon. Ostatak godine on živi u – Rovaniemiju. Kako je međutim Djed Božićnjak, od svih mjesta na svijetu, dospio baš u taj grad na sjeveru Finske?
Simpatični debeljuškasti djedica duge sijede brade, uvijek odjeven u crveni kaput s bijelim krznenim ovratnikom i crvene hlače s pripadajućom crvenom kapicom na glavi, jedan je od najprepoznatljivijih likova na planetu. U Hrvatskoj je poznat i pod imenom Djed Mraz, a za ovu ćemo ga priliku zvati Djed Božićnjak.
vezane vijesti
Njegov fiktivni lik potječe iz nekoliko izvora. Nastao je na temelju legendarnih priča o Svetom Nikoli, darežljivom ranokršćanskom svecu iz Mire u današnjoj Turskoj, zatim na pretkršćanskim nordijskim mitovima o sjedobradom bogu koji nosi darove, te na srednjovjekovnim europskim mitskim likovima poznatim kao Sinterklaas, Pere Noel, Father Christmas ili Weihnachtsmann.
I na kraju, ali ne i najmanje važno, nastao je na temelju tekstova – i karikatura - američkih listova iz prve polovice 19. stoljeća koji su popularizirali lik i djelo Djeda Božićnjaka kakvog danas poznajemo. Ta američka slika slavnog Djedice sugerirala je da on živi negdje na Sjevernom polu, no Finci, koji su oduvijek bili dobri u samopromociji, shvatili su da je za njega daleko bolji dom Laponija – tamo barem ima sobova koji su mu potrebni za vuču saonica.
Godine 1927. jedan je finski radio voditelj u šali objavio kako je Djedova radionica otkrivena na pustoj planini po imenu Korvatunturi, a tog su se podatka nekoliko desetljeća kasnije sjetili stanovnici nedalekog Rovaniemija. Kako je taj grad bio gotovo potpuno uništen tijekom Drugog svjetskog rata, obnavljan je uglavnom zahvaljujući pomoći UNRRA-e. Ambasadorica te UN-ove humanitarne agencije Eleanor Roosevelt, udovica pokojnog američkog predsjednika Franklina Delanoa Roosevelta, posjetila je Rovaniemi 1950. kako bi uživo svjedočila rekonstrukciji grada.
U povodu njezina posjeta izgrađena je Napapiirin Maja - odnosno Arctic Circle Cabin - koliba za posjetitelje u kojoj je na samom Arktičkom krugu dočekana ugledna gošća. Netko je Eleanor Roosevelt spomenuo da se nalazi u regiji odakle potječe Djed Božićnjak, a tu su 'vijest' prenijeli američki mediji koji su pratili posjet bivše američke Prve dame. Kako je to bilo vrijeme u kojemu su javni mediji poput televizije bili sve prisutniji u životima ljudi, legenda o Rovaniemiju kao domu Djeda Božićnjaka naišla je na plodno tlo za širenje diljem svijeta. Avionska putovanja postala su sve dostupnija pa je sve više turista počelo dolaziti u Rovaniemi kako bi promatralo Auroru Borealis, prešlo preko Arktičkog kruga i - vidjelo rodni kraj omiljenog Djedice.
Na području oko arktičke kolibe izgrađena je dodatna infrastruktura za sve veći broj posjetitelja. Godine 1984. guverner Laponije službeno je proglasio pokrajinu 'Zemljom Djeda Božićnjaka', a godinu dana kasnije otvoreno je 'Selo Djeda Božićnjaka', kao zabavni park u kojemu je moguće upoznati Djedicu i njegove vilenjake, provozati se saonicama s jelenjom zapregom i poslati pismo s poštanskim žigom Arktičkog kruga.
Danas je Rovaniemi najpopularnije obiteljsko turističko odredište u Finskoj. Možda taj grad i nije pravi Djedičin dom – uostalom, gdje bi se uopće trebao nalaziti dom nekog lika iz bajke? Međutim, ako 300 tisuća ljudi koji godišnje posjete Rovaniemi vjeruje da je tome tako, tko bi im trebao reći da nisu u pravu?
