Ovoga ljeta ekstremne vrućine pogodile su brojne europske zemlje, osobito Portugal, Španjolsku, Francusku i Veliku Britaniju, ali i u Hrvatskoj su u nekim gradovima obarani rekordi, primjerice početkom kolovoza u Zadru. Izrazito toplo bilo je i na sjeveru Afrike, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Ipak, globalni temperaturni rekord ne mijenja se već više od stotinu godina: najviša temperatura zraka na planetu zabilježena je još 1913. godine u američkoj Dolini smrti, skoro 57 stupnjeva.
vezane vijesti
Globalno zagrijavanje je potvrđena znanstvena činjenica. Prema najnovijim podacima koje je objavila NASA, Zemlja je prošle godine bila toplija za 1,1 stupanj Celzija u odnosu na prosječnu temperaturu krajem 19. stoljeća. Kopno, more i zrak diljem planeta postaju sve topliji, što uzrokuje ekstremne vremenske prilike u mnogim dijelovima svijeta, stoga val ekstremne topline koji je ovoga ljeta pogodio zapadni dio europskog kontinenta nije ništa iznenađujuće.
U Hrvatskoj zasad - unatoč pojedinim lokalnim rekordima - nisu zabilježene rekordno visoke temperature zraka, pa je na snazi i dalje rekord iz 1981. godine kad je u Pločama zabilježeno 42,8 stupnjeva Celzija. Na drugom mjestu je 42,7 stupnjeva zabilježenih 2017. u Starigrad Paklenici, a na trećem je Karlovac gdje su daleke 1950. izmjerena 42,4 stupnja. U glavnom gradu Zagrebu rekord stoji također iz 1950. kad je na mjernoj postaji Maksimir zabilježena temperatura od 40,4 stupnja.
Dakle, dok temperatura na globalnoj razini raste, na različitim mjestima ona može znatno varirati, a ekstremna toplina na pojedinoj mjernoj postaji može ovisiti o brojnim čimbenicima, uključujući mikroklimatske uvjete specifične za određenu lokaciju. Da bi se osiguralo mjerenje temperature po jednakim standardima, meteorološke stanice diljem svijeta koriste specijalizirane platinaste termometre postavljene u zasjenjene rebraste spremnike poznate kao Stevensonovi ormarići na visini od 1,25 do 2 metra iznad tla.
Jedan je takav termometar rano popodne 10. srpnja 1913. godine u Furnace Creeku u kalifornijskoj Dolini smrti zabilježio temperaturu od 56,7 stupnjeva Celzija. Taj temperaturni rekord do danas nije premašen, a i temperaturni rekordi za druge kontinente na snazi su već neko vrijeme. Najviša temperatura u Africi izmjerena je u tuniskom gradu Kebiliju 1931. godine: 55 stupnjeva Celzija. Za Aziju rekord drži Iran s 54 stupnja izmjerena 2017., a u Europi je najviše stupnjeva - 48,8 - izmjereno 11. kolovoza 2021. godine na Siciliji. Južnoamerički rekord drži argentinski grad Rivadavia u kojemu je 1905. zabilježeno 48,9 stupnjeva Celzija, a australski Oodnadatta, gdje je 1960. izmjereno 50,7 stupnjeva. Daleko zaostaje sedmi kontinent, Antarktika, gdje najviša ikad zabilježena temperatura zraka iznosi 20,7 stupnjeva: ta je temperatura izmjerena na otoku Seymouru prije dvije godine.
Čini se međutim da bi nas baš taj podatak trebao najviše zabrinuti. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), prosječne temperature na tom dijelu antarktičkog kontinenta porasle su za gotovo 3 stupnja samo u posljednjih 50 godina. A jedna od posljedica globalnog zagrijavanja koje bismo se trebali ponajviše bojati upravo je topljenje polarnog leda i posljedično podizanje razine svjetskih oceana.
