Mnogi vjeruju da su neidentificirani leteći objekti dokaz da su nas vanzemaljci već posjetili, i različitim mimikrijskim metodama već žive među nama. No, Fermijev paradoks donosi pitanje: zašto vanzemaljci nikada nisu posjetili Zemlju unatoč tome što je svemir toliko star i golem da su rase već trebale razviti međuzvjezdana putovanja i do sada doći jedna do druge?
Naime, Fermijev paradoks bavi se nepomirljivošću između empirijski utemeljenih procjena o postojanju izvanzemaljskog života u svemiru i potpune odsutnosti bilo kakvog dokaza o njegovom postojanju. Skeptici vjeruju da razlog zbog kojeg nismo dosad uspjeli kontaktirati s izvanzemaljcima leži u mogućnosti da oni jednostavno ne postoje.
No, dva znanstvenika vjeruju da možda imaju odgovor na to pitanje. Astrobiolozi dr. Michael Wong, iz Instituta za znanost Carnegie u Washingtonu, i dr. Stuart Bartlett, iz Kalifornijskog instituta za tehnologiju, pretpostavili su da civilizacije izgaraju kada postanu prevelike i tehnološki 'previše' razvijene.
Suočeni sa stalno rastućom populacijom i ogromnom potrošnjom energije, svjetovi su došli do krizne točke poznate pod pojmom 'singularnost', kod koje inovacije više ne mogu držati korak s potražnjom. Jedina alternativa kolapsu je napuštanje strategije neprekidnog rasta, te usvajanje ravnoteže koja omogućuje opstanak. S druge strane, time se sprječava daljnji napredak društva.
U svome znanstvenom članku, objavljenome u časopisu Royal Society Open Science, dr. Wong i dr. Bartlett kažu:
'Predlažemo novo rješenje Fermijevog paradoksa: civilizacije ili propadaju zbog iscrpljenosti ili se preusmjeravaju na davanje prioriteta homeostazi, stanju u kojem kozmičko širenje više nije cilj, tako da ih je teško otkriti na daljinu. I jedan i drugi ishod — homeostatsko buđenje ili kolaps civilizacije bio bi u skladu s opaženom odsutnošću (galaktičkih) civilizacija'.
Dvojac tvrdi da su opća načela života univerzalna i da, iako je pojava i evolucija života na drugim planetima i dalje spekulativna, može biti neizbježna. Jednom kad krene na put, život će vjerojatno slijediti putanju civilizacija sličnih onoj na Zemlji, tvrde oni, i na koncu će se organizirati u globalno povezanu državu, s tehnologijom kojoj su potrebne sve veće količine energije za održavanje rasta.
Rabeći jednadžbe rasta gradova, koje postavljaju granice koliko se društva mogu proširiti, stručnjaci pokazuju kako velike civilizacije na koncu dolaze do raskrižja na kojem, nakon prepoznavanja problema, dolazi do zaustavljanja daljnjeg rasta. Njih dvojica također ukazuju na slična 'mini-buđenja' na Zemlji koja su spriječila globalnu krizu, kao što je deeskalacija oružja za masovno uništenje u doba nakon Hladnog rata te zabrana klorofluorougljika u svrhu sprječavanja rupa u ozonskom omotaču.
Ipak, prema istraživanju, vanzemaljske civilizacije koje su blizu izgaranja možda je najlakše otkriti, jer one rabe energiju na 'divlje održiv način', što bi dalo jasan signal koji zrači iz njihovog svijeta.
'To predstavlja dobru priliku da čovječanstvo dođe do početnih otkrića izvanzemaljskog života inteligentne, iako još ne i vrlo mudre vrste', zaključuju znanstvenici.
Prethodna razmišljanja zašto inteligentni izvanzemaljci već nisu posjetili Zemlju uključuju otkriće fizičke poteškoće koja putovanje u svemiru čini neizvedivim, bilo da se radi o astronomiji, biologiji ili inženjerstvu. Neki su znanstvenici sugerirali da nas izvanzemaljci jednostavno nikada nisu odlučili posjetiti, ili ako jesu, mi to nismo primijetili jer su možda stigli prije nego što su ljudi evoluirali. Također je moguće da su napredne civilizacije nastale prerano i predaleko da bi vanzemaljci već stigli do nas.
Tijekom 2015, primjerice, znanstvenici koji su analizirali podatke sa svemirskih teleskopa Hubble i Kepler te zaključili da oko 92 posto potencijalno nastanjivih svjetova nije postojalo u doba kada je nastala Zemlja, tako da je moguće da je naš Sunčev sustav jednostavno predaleko u budućnosti.