Hoće li Slovenija, BiH i Srbija biti teme na lokalnim izborima? Zbog niza otvorenih pitanja sa susjednim državama, na skorim bi lokalnim izborima dio kandidata i stranaka mogao iskoristiti teme Ljubljanske banke, Pelješkog mosta i odnosa sa Srbijom u vlastitu korist...
Hoće li kandidati za gradonačelnika Rijeke na lokalnim izborima u svibnju tražiti podršku birača i na temelju svojih mišljenja o odnosima sa susjednom Slovenijom? Može li zalaganje za gradnju Pelješkog mosta koje treba uskladiti s bosansko-hercegovačkim vlastima donijeti presudne glasove listama i kandidatima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i tamošnjim gradovima i općinama? Postaje li pitanje rafinerije u Bosanskom Brodu ključno za odluku birača u Slavonskom Brodu i u cijeloj Brodsko-posavskoj županiji? Na koji će način aktualni odnosi Hrvatske sa Srbijom utjecati na političku situaciju i poruke pojedinih kandidata, stranaka i koalicija na lokalnim izborima u Vukovaru, Iloku i Belom Manastiru? Iako se čini da vanjskopolitičke teme nisu presudne ni na parlamentarnim, a kamo li na lokalnim izborima u Hrvatskoj, nerješavanje niza otvorenih pitanja sa susjedima, i to vitalnih za život pojedinih lokalnih sredina, lako bi se moglo pretvoriti u skupljanje dodatnih bodova na predstojećim izborima za predstavničku i izvršnu vlast u općinama, gradovima i županijama.
Balvani za deželu
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel doslovce je odtweetao svoje ustvrdivši nedavno da je došlo vrijeme da Slovencima netko konačno kaže da možda Hrvatska neće ući u Europsku uniju, ali ni oni u tom slučaju neće doći na Jadran. Očito Hrvatskoj kao turističkoj zemlji ne trebaju slovenski turisti, a još manje pametne i odmjerene izjave domaćih političara u situaciji kada hrvatski građani glede pitanja štednje u Ljubljanskoj banci trebaju izboriti svoja prava i kada se vlada slovenskog premijera Janeza Janše svakodnevno degradira i na unutarnjem i na vanjskom planu. Sva sreća da prvi čovjek Rijeke nije posegnuo za balvanima i odmah krenuo u realizaciju svojih poruka. Mada su se kasnije strasti na relaciji Rijeka–Ljubljana smirile, događaj je pokazao da lokalni političari neće okolišati oko toga da se makar i jednokratno uključe u vanjskopolitičke rasprave kako bi zaokupili pozornost birača koji će uskoro odlučivati o njihovom ostanku ili silasku s vlasti. Možda je Vojko Obersnel u tom smjeru napravio pravi potez mobilizirajući dio biračkog tijela, ali ni na koji način nije riješio problem. Riješi li se taj problem uz ključno pitanje kako, za to će biti odgovorna isključivo vlada. Bude li rješenje povoljno za hrvatsku stranu, tada će i lokalni predstavnici Kukuriku koalicije na izborima imati koristi.
Pelješki most: novca nema, strategije mora biti
Uostalom, vanjskopolitičke probleme rješavaju institucije koje su prema Ustavu Republike Hrvatske za to i ovlaštene. To ne znači da se o vanjskoj politici ne treba raspravljati i na drugim razinama. Osobito kada nerješavanje pojedinih pitanja u odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama otežava svakodnevicu u pojedinim dijelovima zemlje. Od eventualnog nedolaska slovenskih turista na hrvatski Jadran štetu bi pretrpjela cijela zemlja te su balvani na tweeteru u samom startu deplasirani. No, nije deplasirano na lokalnim izborima koji će se u Hrvatskoj održati 19. svibnja ove godine govoriti o, primjerice, povezanosti juga Hrvatske ili o ekološkim problemima koje u Posavini izaziva Rafinerija nafte Brod u susjednoj Bosni i Hercegovini. Pelješki most koji je bivša HDZ-ova vlada počela graditi kao Potemnikovo selo, a o kojem je aktualna vlada Kukuriku koalicije u proteklih godinu dana zauzimala više različitih stavova, lako može biti jedno od važnijih pitanja na lokalnim izborima u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Novca zasad nema, ali strategije mora biti. Nema sumnje da će HDZ koji ionako ne kontrolira državni proračun tražiti žuran nastavak gradnje Pelješkog mosta, dok će biti zanimljivo vidjeti hoće li se glede dinamike gradnje mosta lokalne podružnice stranaka Kukuriku koalicije naći na istim ili različitim pozicijama kao njihove središnjice tj. vlada u cjelini. Kada Hrvatska uskoro, unatoč nekooperativnosti sadašnje slovenske vlade, uđe u Europsku uniju, morat će što učinkovitije riješiti tranzit preko bosansko-hercegovačkog teritorija koji razdvaja dva dijela Hrvatske. Je li to most ili nešto drugo, na lokalnim će izborima zasigurno biti prvorazredna tema na jugu zemlje.
Na prvoj crti: ima li HDZ što izgubiti?
Baš kao što predstavnici zelenih političkih opcija mogu podosta profitirati oko problema bosanskobrodske rafinerije nafte. Stvar je političkog umijeća kako jedno takvo pitanje koje nije u ingerenciji lokalnih vlasti učiniti relevantnim u izbornoj kampanji na lokalnim izborima. Obećavati nemoguće ne isplati se ni kratkoročno, ali se u svakom slučaju može artikulirati konkretan zahtjev prema nacionalnoj vlasti da što bolje riješi ili počne rješavati problem međunarodnog predznaka koji najviše pogađa lokalnu sredinu. I dok su otvorena pitanja s Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom veoma konkretna, odnosi sa Srbijom imaju i načelnu dimenziju. Postšešeljevsko-postmiloševićevska koalicija na vlasti u Beogradu nizom je verbalnih ispada, uglavnom predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, vratila odnose dviju zemalja u zonu zahlađenja koje je malo otoplio tek nedavni susret dvaju premijera Zorana Milanovića i Ivice Dačića.
Temperaturna skala hrvatsko-srbijanskih odnosa najviše se osjeća u pograničnoj Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. U njima će sigurno na lokalnim izborima jedno od pitanja biti vezano uz odnose sa Srbijom pri čemu bi bilo kakva radikalnija izjava iz Beograda mogla radikalizirati i stavove izbornih aktera u Hrvatskoj. I tu je HDZ u zahvalnijem položaju od SDP-a čiji je gradonačelnik Željko Sabo u utrci za drugi mandat. Kao i u Dubrovniku, i u Vukovaru HDZ nema što braniti. Mogući dobar rezultat HDZ-a na tamošnjim gradonačelničkim izborima potvrdio bi da Kukuriku koalicija gubi ondje gdje je prije četiri godine navijestila svoj uspjeh na nacionalnoj razini. Doda li se tomu mogućnost da riječki SDP-ovac Vojko Obersnel ne pobijedi već u prvom krugu izbora za gradonačelnika Rijeke, i lokalna i unutarnja i vanjska politika postale bi jednako problematične u percepciji Kukuriku koalicije kao uspješnog projekta. Zato treba iščekivati prve poruke na Twitteru nakon 19 sati 19. svibnja.