S obzirom na broj sudionika ključnog sastanka predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Stožera za obranu hrvatskog sela te svih zainteresiranih za rješavanje aktualnog prosvjeda svinjogojaca vezanog uz posljedice afričke svinjske kuge, prava je šteta da u dvorani u kojoj je sastanak prošli tjedan održan, nisu svi zajedno odgledali film Praščić Babe. Možda bi i rezultat (ne)dogovora bio drukčiji. Rado gledani australski film iz 1995. redatelja Chrisa Noonana i koscenarista Georgea Millera, poznatog po serijalu Pobješnjeli Max, te nominiran za sedam Oscara, u najmanju bi ruku relaksirao ozračje za sve koji su nazočili sastanku. A možda bi i promijenio odnos prema svinjama s obzirom da je naslovni junak neodoljiva životinja koja sanjari pobijediti na natjecanju goniča ovaca. Ovako se dio prosvjednika vratio na blokirane ceste te ne bi začudilo da sljedećih dana na njima zaredaju prizori iz Pobješnjelog Maxa, tim više jer je među prosvjednicima premijer Andrej Plenković detektirao članove ekstremističkih skupina. Kojih? Hamas na traktorima? Ipak, vođa prosvjednika Tomislav Pokrovac koji se inače niti ne bavi svinjogojstvom, zasad se ne uspoređuje s Melom Gibsonom, ali se zato stavio u isti kontekst s osnivačima Hrvatske pučke seljačke stranke Stjepanom i Antunom Radićem, te s vođom Seljačke bune Matijom Gupcem. I, dodaje, ne prodaje se za novac.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković trenutačno se ne uspoređuje ni s jednom povijesnom ličnošću, niti se čini da će njezini politički i stručni rezultati na čelu ministarstva ući u povijest. Otkako je postao predsjednikom Vlade u listopadu 2016., Andrej Plenković dopratio je i ispratio toliko ministarskih imena da bi eventualni odlazak ministrice Vučković kao jedne od nastupima najnesigurnijih članica Vlade, malo tko zamijetio kao nenadoknadivi gubitak za zemlju. Međutim, upravo se ona zajedno s premijerom našla u prozivkama prosvjednika koji i dalje traže ukidanje zabrane svinjokolje, zaustavljanje eutanazije zdravih domaćih svinja te njihov promet. I dok je dio prosvjednika sa spomenutog sastanka otišao zadovoljan, dio njih predvođen Pokrovcem nastavlja prosvjed. Čeka se 15. prosinca kao mogući datum završetka sporne zabrane svinjokolje što ovisi o odlukama Europske komisije te hrvatske Vlade.

Tijekom prosvjeda moglo se čuti štošta, od opravdanih prigovora Vladi i osobito Ministarstvu poljoprivrede koji od početka izbijanja afričke svinjske kuge i u Hrvatskoj kaskaju s odgovarajućim biosigurnosnim i financijskim mjerama za ublažavanje krize te s iole učinkovitijom kriznom komunikacijom, do potpuno iracionalnih prigovora da je bolest – nepostojeća. Očito nije jer je zahvatila ne samo Hrvatsku nego i nemali dio Europe te nužno zahtjeva protuepidemijske mjere. U nedostatku učinkovitijeg rada resornog dijela Vlade te s prizorima ostavljenih eutanaziranih svinja očajnih vlasnika koje su zabrinule nedorečene protumjere, potpuno je jasno da je u politički ispražnjeni prostor uskočio tko god je mogao. Najglasniji je bio Domovinski pokret koji u Slavoniji i ima izbornu bazu, a uz prosvjednike na terenu stali su i Most i Hrvatski suverenisti koji na sljedeće parlamentarne izbore izlaze u koaliciji. Tako je HDZ-u kojemu će možda upravo dvije slavonske izborne jedinice (IV. i V.) donijeti ili odnijeti presudne mandate u cilju sličnih rezultata s izbora 2020., afrička svinjska kuga zakomplicirala stanje s njegova desnog boka. Pitanje je koliko dugo i ozbiljno.

Također je i upitno bi li se stranke koje su danas najglasnije u prozivanju HDZ-ove vlasti ponašale imalo drukčije s obzirom na kapacitete koje pokazuju u oporbi. Ova za domaće i divlje svinje visokosmrtonosna bolest koja srećom nije zoonoza, odnosno zarazno oboljenje zajedničko ljudima i životinjama, pod nadzorom je Europske komisije i direktiva Unije te je zbog toga hrvatskoj Vladi manevarski prostor unaprijed određen. Ali, zato nacionalna vlast mora biti itekako pripravna za učinkovitu provedbu mjera te komuniciranje s njihovim adresatima. Ministrica Vučković takvo što jednostavno ne može, a da se o iole promišljenijoj strategiji razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije u Hrvatskoj niti ne govori. Zemlja koja bi sa svojim mogućnostima mogla hraniti pet puta više stanovnika te u krizi kakva je ova izazvana ruskom agresijom na Ukrajinu biti strateška izvoznica hrane, već je desetljećima ovisna o uvozu, i to počesto nižerazrednih proizvoda. Stoga ne čudi nezadovoljstvo svih onih koji se poljoprivredom žele baviti ne samo kao tradicionalnim područjem, nego i kao resorom visoke tehnologije, organizacije i prinosa. Ovako je sve svedeno na svinjokolju i vođe prosvjeda koji se poput Tomislava Pokrovca bave limarijom.

Kao i dosjetkama o tome tko je stručan za svinje, a tko za mandarine, kako se to moglo čuti iz pravca Hrvatskih suverenista, male parlamentarne stranke kojoj su istraživanja javnog mnijenja prije koalicijskog dogovora s Mostom davale zanemarivu podršku birača. Hrvatski suverenisti ušli su u aktualni saziv Hrvatskog sabora zahvaljujući koaliranju s tadašnjim Domovinskim pokretom Miroslava Škore, a dogodine bi mogli obnoviti parlamentarni status koalicijom s Mostom. Mostovce u posljednjim anketama s vodećeg mjesta desnoga HDZ-ova oponenta istiskuje Domovinski pokret kojemu završetak godine očito odgovara za pridobivanje onih birača kojima je Plenkovićeva inačica HDZ-a prelijevo, a Most premalo narodski. Zato se sinjski gradonačelnik Miro Bulj u manjku rezultata vođenja Sinja i pridružuje prosvjednicima sa svinjogojskih imanja tematski se šireći od protuimigrantske politike do one protuepidemiološke.

U Slavoniji Most na parlamentarnim izborima 2020. nije uspio osvojiti nijedan mandat, dok su koaliciji Domovinskog pokreta dvije slavonske izborne jedinice donijele šest od ukupno šesnaest mandata. Uz tadašnju IX. izbornu jedinicu (Lika i sjeverna te dio srednje Dalmacije), HDZ je najviše – po osam mandata – osvojio upravo u slavonskim jedinicama. Osvoji li makar jedan ili dva mandata manje u Slavoniji, Baranji i Srijemu 2024. u odnosu na prethodne izbore, HDZ riskira teže formiranje natpolovične većine u novom sazivu Hrvatskog sabora. A na te HDZ-ove mandate računa upravo Domovinski pokret sada s Ivanom Penavom na čelu. I to ne kao na mandate koji bi HDZ-u onemogućili novo sastavljanje Vlade, nego kao na mandate koji će Domovinskom pokretu omogućiti što lakši ulazak u HDZ-ovu Vladu. Zbog toga su politički akteri oko prosvjeda svinjogojaca istodobno i protuhadezeovski, i prohadezeovski. U prvom su slučaju takvi jer HDZ-u odgrizaju podršku u važnim izbornim jedinicama, a u drugom slučaju jer podižu rejting potencijalnim HDZ-ovim partnerima nakon izbora. Uostalom, novi ministar obrane Ivan Anušić, nekoć HSP-ovac, sada HDZ-ovac, priželjkuje upravo Domovinski pokret kao novog člana sljedeće parlamentarne većine. O tome će u konačnici odlučivati izborni rezultat temeljem kojih će prvi čovjek HDZ-a Andrej Plenković nastaviti ili ne obnašati svoju sadašnju dužnost. Plenkovićev je cilj obnoviti sastav sadašnje parlamentarne većine sastavljene od HDZ-a, zastupnika nacionalnih manjina i poneke liberalne stranke koju će ponovno doslovce unijeti u saborske klupe.

I dok su ovo možda novi zvjezdani trenuci Domovinskog pokreta kojemu je svaki izboreni mandat na izborima 2024. novi argument za moguću koaliciju s HDZ-om, oporbene stranke lijevo od HDZ-a niti ne pokušavaju dati vlastite prijedloge kako razriješiti krizu s afričkom svinjskom kugom i prosvjedima u Slavoniji, a i šire. Temom najpozvanija u zemlji, Hrvatska seljačka stranka potpuno je devalvirana načinom na koji je vodi Krešo Beljak te će HSS uskoro vrlo vjerojatno postati izvanparlamentarnom strankom. Možemo! u Zagrebu i sam ima problema sa svinjama, ali s onim divljima koje su viđene u dijelovima nikad neurednije održavanog grada, dok je poljoprivredna politika jedne inače zelene stranke koja bi se itekako mogla istaknuti u ovom području, nepoznanica. Ostaje još SDP koji će se u Slavoniji, ovako pasivno i bezidejno vođen te bez ikakvog refleksa kako sačuvati ranije i privući nove birače, boriti za baš svaki mandat. Možda bi i Peđa Grbin s cijelim Predsjedništvom stranke trebao opet pogledati film Praščić Babe. Vrlo je poučan glede kreativnog vođenja do cilja.