'Mediteran kakav je nekad bio', bio je višegodišnji slogan Hrvatske turističke zajednice (HTZ) kojim su se strani, ali i domaći turisti pozivali da svoj odmor provedu u jednoj od najljepših sredozemnih zemalja. Danas se Hrvatska kao popularno turističko odredište oglašava sloganom 'Puna života'. S obzirom na to da je najmlađa članica Europske unije (EU) u Europskoj komisiji (EK) preko svoje povjerenice, dapače potpredsjednice, posljednjih pet godina bila zadužena za veoma važan resor demokracije i demografije, Hrvatska je uz svoju visoko pozicioniranu političarku u Uniji svakodnevno radila na tome da se svaki mogući kutak zemlje i kontinenta ispuni životom. I demokracijom.

To je Dubravka Šuica činila tako dobro da ju je predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković bez razmišljanja ponovno predložio za povjerenicu u Europskoj komisiji iz Hrvatske. Nova-stara predsjednica Komisije Ursula von der Layen prijedlog je objeručke prihvatila te će Dubravka Šuica nakon procedure i sama biti novom-starom povjerenicom, ovaj put za Mediteran. Hoće li tijekom njezina novog mandata Mediteran postati kakav je nekad bio te čeka li kolijevku europske civilizacije političko-gospodarka renesansa, doznat ćemo 2029., kada istekne mandat i novoj Komisiji.

Europski pučki mandat

U međuvremenu Europski parlament temeljem svoga prava odobravanja i razrješavanja dužnosti Europske komisije odlučuje koje će kandidatkinje i kandidati za povjerenike u konačnici i preuzeti svoje resore najkasnije u studenom ili prosincu. Dubravka Šuica ne čini se upitnom u odnosu na nekolicinu ostalih kolegica i kolega, i to prije svega iz političkih razloga jer relativni pobjednici europskih izbora u lipnju ove godine iz Europske pučke stranke, a čiji je član i HDZ, čvrsto stoje iza hrvatske članice Komisije. Ona je u mandatu koji upravo završava bila potpredsjednicom Komisije, ali su novim dogovorom izvršna potpredsjednička mjesta sada pripala drugim zemljama.

Kako je Dubravka Šuica bila zadužena za demokraciju i demografiju, premda je u pitanju poprilično široko definiran resor, ne treba puno za analizu jesu li demokratska načela i načini provedbe volje birača u članicama EU te populacijski trendovi doživjeli napredak ili nazadak u vrijeme njezina mandata. Sukladno nedavno predstavljenom izvješću Marija Draghija Budućnost europske konkurentnosti u kojem bivši predsjednik Europske središnje banke Europskoj komisiji predlaže niz mjera za de facto opstanak Europske unije kao zajednice vrijednosti, standarda i produktivnosti, jedan je od vodećih problema Unije sve brži gubitak radno sposobnog stanovništva, dok će se gospodarski problemi Unije zacijelo reflektirati i na percepciju te prakticiranje demokratskih norma.

Mediteran smiješnog hoda

Koliko je Dubravka Šuica kao povjerenica za demokraciju i demografiju uistinu bila učinkovita te jesu li njezini rezultati proteklih pet godina pripomogli i Mariju Draghiju u formuliranju prijedloga teških nekoliko stotina milijarda eura, ponajbolje znaju hrvatski državljani. I dok je javne politike moguće ocijeniti i nizom egzaktnih rezultata, što je u slučaju učinaka političkog rada Dubravke Šuice popriličan problem, hrvatska je povjerenica bila itekako egzaktna kada je u pitanju korištenje financijskih sredstava Europske unije. Tako je samo na službena putovanja i prateće troškove od 2019. do danas potrošila 360 tisuća eura. Većina od njezinih 148 putovanja imala je odredišta u Zagreb i rodni Dubrovnik.

Da je netko drugi na mjestu Dubravke Šuice, naoko montypythonovki resor Mediterana u EK koji, naime, podsjeća na Ministarstvo smiješnog hoda u seriji Leteći cirkus Montyja Pythona kultne britanske komičarske skupine, ne bi djelovao kao resor u kojem se može učiniti štošta, a u biti ništa konkretno. Kako je i kao povjerenica za resor demokracije i demografije zapravo bila nevidljiva, Dubravka Šuica tek će kao povjerenica za Mediteran biti 'počasnom članicom' Europske komisije.

Međutim, problem je njezina veoma skromna 'politička imovina' jer joj je put od dubrovačke gradske vijećnice i gradonačelnice preko saborske zastupnice do članice Europskog parlamenta i sada Europske komisije puno više zrcalio unosnu snalažljivost u odnosu na, u danom trenutku, HDZ-ove čelne ljude nego li na rezultate na terenu te njihov ekvivalent u podršci birača. Pritom je Dubravka Šuica uz samo jednu pogrešku savršeno znala komu se u HDZ-u treba prikloniti te od koga se skloniti kad dojučerašnji vođa stranke krene prema zalazu i napokon prema – izlazu.

Spretna plovidba u strukturama stranke

Nakon što je 2001. postala gradonačelnicom Dubrovnika, u najneizvjesnijem je preuzimanju HDZ-a nakon smrti utemeljitelja stranke Franje Tuđmana neoprezno podržala Ivića Pašalića, ali se ubrzo priklonila unutarstranačkom pobjedniku Ivi Sanaderu. Izgubivši prve neposredne izbore za gradonačelnicu 2009. Sanaderovu je nasljednicu Jadranku Kosor uskoro napustila podržavši Tomislava Karamarka koji je i zaslužan za njezino postavljanje na vrh HDZ-ove liste za inicijalne europske izbore u Hrvatskoj 2013. Iako prva na njoj, preferencijskim su je glasovima uvjerljivo pretekli i Ruža Tomašić i Andrej Plenković, dok je na svim sljedećim europskim izborima (2014., 2019. i 2024.) bila druga na listi nikad ne uspijevši biti prvom prema glasovima birača.

Osjetivši da je nakon katastrofalne koalicije HDZ-a i Mosta nezavisnih lista 2016. Tomislav Karamarko pred padom, priklonila se Andreju Plenkoviću i još jednom pogodila HDZ-ovu dobitnu kombinaciju: predsjednik + ona. Je li joj ta podrška prije osam godina (ili nešto drugo) dugoročno osigurala Plenkovićevu potporu za nedvojbeno najviši i najunosniji politički položaj u njezinoj političkoj karijeri? Rezultat je hrvatsko statiranje u Europskoj komisiji, baš kao i u slučaju Nevena Mimice od 2013. do 2019., ali je Mimica barem bio oslobođen gafova poput činjenice da profesorica engleskog jezika zvuči kao učenica tog jezika. Sadržaj, inicijative i rezultati Šuičine eurokarijere na svim jezicima zvuče isto.

Kako je nakon Dubravke Šuice Andrej Plenković mogao slobodno birati novu osobu iz Hrvatske u EK, mogao je primjerice izabrati aktualnu ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek koja zasigurno ne bi imala problema s engleskim i francuskim jezikom ili pak Davora Ivu Stiera koji je na HDZ-ovoj listi za europske izbore dobio najviše glasova nakon Plenkovića te gotovo tri puta više od Dubravke Šuice koju je pritom nadmašila i Marijana Petir. Tako će i sljedećih pet godina povjerenica Europske komisije iz Hrvatske i dalje biti političarka koju ne podržavaju ni vlastiti birači (na listi je dobila 3,45% glasova birača), ni po čemu nije opravdala upravljanje resorom demokracije i demografije, a i nakon tri desetljeća bavljenja politikom djeluje kao početnica. Osim kada su u pitanju njezini vlastiti interesi.

Mediteran kakav nikad nije bio

Andrej Plenković pogriješio je što je za Dubravku Šuicu prije pet godina izlobirao mjesto potpredsjednice. Danas je on, i svojim izbornim rezultatima, i usmjerenošću na europsku politiku, sigurno mogao biti izvršni potpredsjednik Europske komisije uz mogućnost daljnjeg napredovanja u sljedećem mandatu. U svakom bi slučaju bio neusporedivo bolji predstavnik zemlje iz koje dolazi i utjecajniji član tijela u kojem bi radio. Jer – što će Mediteran dobiti do 2029.?

Poveće južno susjedstvo Europske unije danas je ili potencijalno krizno žarište s neintegriranim Zapadnim Balkanom, ili krvavo ratno žarište na Bliskom istoku uz permanentni problem ilegalnih imigracija te dugoročno opasnih klimatskih i gospodarskih izazova. Za makar početak rješavanja makar dijela tih poteškoća, u EK potrebno je iznadprosječno darovito i sposobno ime s integritetom koje će uz uigrani suradnički tim stalno potvrđivati da je, sukladno Draghijevu Izvješću, Europska unija produktivna ondje gdje je najteže. Može li itko zamisliti da će se Dubravka Šuica prihvatiti bilo čega podalje od Cavtata?