Nijedna politička stranka ne sastavlja svoje liste za izbore tako zabavno kao HDZ. Uvijek neka drama, komedija ili parodija. HDZ je upravo predstavio svoje kandidatkinje i kandidate za ovogodišnje europske izbore koji se u Hrvatskoj održavaju 26. svibnja. Na njoj je na visokom trećem mjestu saborski zastupnik Tomislav Sokol, u posljednje vrijeme medijski sve eksponiraniji, koji se među rijetkim HDZ-ovcima odvažio komentirati šestogodišnju zatvorsku kaznu za bivšeg predsjednika svoje stranke Ivu Sanadera. Potencijalni član Europskog parlamenta iz Hrvatske za Sanaderov je odlazak u zatvor pravnički izjavio da je 'Vrhovni sud donio pravomoćnu presudu u slučaju okrivljenika Ive Sanadera, radi se o presudi njemu, radi se o njegovoj individualnoj odgovornosti'.

Ukratko, prema Sokolovim riječima, 'presuda se odnosi na pojedinca s imenom i prezimenom'. To što je taj pojedinac s imenom i prezimenom bio gotovo deset godina predsjednik HDZ-a te s tog položaja obnašao dužnost predsjednika Vlade i – upravo s tih položaja počinio inkriminirajuća djela, HDZ-ov kandidat za Europski parlament nije imao potrebe tumačiti.

Njegov pak kolega s liste Stjepan Ribić, čelni čovjek Razvojne agencije Slavonije i Baranje, koji je do nedavnog ulaska u HDZ bio gorljivi član HDSSB-a Branimira Glavaša, ima ponešto drukčije mišljenje o HDZ-ovoj odgovornosti u godinama u kojima je stranku vodio zatvorenik Ivo Sanader. Bolje rečeno, mišljenje je imao prije točno pet godina, kada su se u Hrvatskoj također održavali europski izbori. I na njima se natjecao Stjepan Ribić, ali na koalicijskoj listi svoje tadašnje stranke te još nekoliko ideološki sličnih stranaka, među kojima su bili i HSP te Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku. Na petom mjestu liste bivši HDSSB-ovac, a sada HDZ-ovac osvojio je 2759 glasova ili 4,35 posto svih glasova palih za listu.

Puno zanimljivije od činjenice da je Stjepan Ribić ostao daleko od Europskog parlamenta jesu njegove ocjene izrečene u tadašnjoj kampanji da je HDZ pokrao Hrvatsku. Tom je HDZ-u te godine listu za europske izbore predvodio sadašnji predsjednik stranke i Vlade Andrej Plenković.

Dobrodošli, svi vi lojalni

Andrej Plenković je na aktualnu HDZ-ovu listu za europske izbore uvrstio, među ostalima, i Stjepana Ribića. Stoga će HDZ-ovi birači imati težak zadatak odgonetnuti tko na stranačkoj listi ima pravo: Tomislav Sokol, koji u počinjenim kaznenim djelima vidi isključivo pojedinca s imenom i prezimenom, ili možda Stjepan Ribić, koji je ne tako davno izjavio da je stranka koja mu je 2014. bila suparnicom na europskim izborima pokrala Hrvatsku. Ovako se disonantni tonovi zasad ne čuju od kandidatkinja i kandidata s neke druge stranačke ili koalicijske liste. HDZ tako ponovno dokazuje da je altruistički orijentiran politički pokret u kojem ima mjesta čak i za one koji su ga donedavno opisivali Ribićevim riječima. Ne samo da ima mjesta, nego se ta mjesta nađu i na listama za izbore. Može li humanije?

Ne osvoji li na europskim izborima najmanje deset posto od ukupnog broja glasova za HDZ-ovu listu, Stjepan Ribić će, kao i 2014., ostati u Hrvatskoj. No poruka je poslana. U HDZ je dobro došao svatko i – dobro će proći svatko tko na vrijeme pokaže lojalnost stranci i njezinu predsjedniku. Uostalom, tako je od 1989. i ne samo u HDZ-u. Ključna je razlika u tome što je u Hrvatskoj na vlasti uglavnom HDZ. To najbolje percipiraju svi karijeristi, neovisno o svojim političkim idejama, ako ih uopće imaju. Zbog toga je Andrej Plenković i pokušao svojim sastavom stranačke liste za europske izbore promovirati mladost i stručnost kao vodeće odlike glavnine imena na listi, odlučivši se za slogan 'Hrvatska za generacije'. Je li mu to i uspjelo? Sudeći prema reakcijama dijela vlastitog članstva, nezadovoljnih itekako ima, ali poruka Plenkovićeve liste ionako nije upućena za predstojeće izbore, nego u prvom redu za parlamentarne.

Pritom je stranački prebjeg Stjepan Ribić, koji se na ovogodišnjim europskim izborima natječe na listi stranke koju je na prošlim izborima optuživao za krađu, manje važan. Za aktualni HDZ, koji hrvatskom politikom danas dominira kao i u 1990.-ima, kada je posljednji put istodobno imao predsjednika države, parlamenta i Vlade, kudikamo je važnije da mu, nakon svih udara izvana i njihovih pokušaja iznutra, smjer čvrsto određuje Andrej Plenković.

Iako njegovo ime nije na listi, kao što je to bilo na europskim izborima 2013. i 2014., na kojima je Andrej Plenković dobio i velik broj preferencijskih glasova, najviše nakon 'posuđene' Ruže Tomašić, ovogodišnja je HDZ-ova lista za europske izbore puno više Plenkovićeva nego li one na kojima se on osobno natjecao. Prije pet, odnosno šest godina sadašnji je predsjednik HDZ-a bio tek jedan od kandidata. Danas je on sâm de facto cijela stranka. Tako će i HDZ-ov rezultat na izborima uvelike predstavljati odnos birača prema Andreju Plenkoviću i njegovu načinu vođenja stranke, Vlade i države. Bez obzira na mnogobrojno i disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo, HDZ-ov izborni rezultat na jedan će način biti prva prava ocjena birača Plenkovićeva premijerskog mandata u posljednje tri godine.

Premijerov pomazanik - idealan HDZ-ovac

Tako se na čelu HDZ-ove liste našla Plenkovićeva projicirana inačica HDZ-a u sljedećem razdoblju. To je mladi Karlo Ressler, koji u isto vrijeme djeluje kao premijerov pomazanik i najbliži suradnik te kao njegov idealni tip HDZ-ova političara budućnosti: obrazovan, kulturan i odmjeren. Međutim, ne i politički atraktivan i legitimiran 'odozdo', jer će šira stranačka i biračka javnost u njemu u ovom trenutku teško prepoznati personalni razlog glasovanja za HDZ-ovu listu.

Onoliko preferencijskih glasova koliko dobije Karlo Ressler, bit će ekvivalent podršci biračkog tijela Plenkovićeve vizije HDZ-a. Drugoplasirana Dubravka Šuica lojalnost Andreju Plenkoviću izražava iz drugih razloga jer se za nju odavno zna, dok su ostala imena na listi potvrda da iole poznatiji HDZ-ovci ili nisu u premijerovu fokusu ili ih je toliko malo da su mu potrebni u Hrvatskoj. Šteta što na listu nisu uvršteni bivši HDZ-ovi ministri vanjskih i europskih poslova Miro Kovač i Davor Ivo Stier, i to na bilo kojem mjestu, jer bi preferencijski broj glasova za njih razotkrio njihovu težinu u biračkom tijelu.

HDZ ove godine na europske izbore prvi put izlazi bez Ruže Tomašić, koja je i 2013. i 2014. bila motor tih lista s uvjerljivo najvećim brojem preferencijskih glasova. Stoga će jedan od najzanimljivijih ishoda biti njezin rezultat izvan HDZ-ove liste i – HDZ-ov rezultat bez nje na listi. Osobito jer na aktualnoj HDZ-ovoj listi nema baš nikoga s političkim profilom i imidžom u javnosti Ruže Tomašić.

Možda se Andrej Plenković za ovakav sastav liste bez imena koja odzvanjaju političkim životom zemlje odlučio jer je uvjeren u uvjerljivu pobjedu HDZ-a, neovisno o pojedinim kandidatima. I jer mu oporba slijeva, zdesna i od dolje ne predstavlja nikakvu opasnost. SDP vodi čovjek koji o politici ne zna ništa, Živi zid sve više postaje strankom s dijagnozom, folklorna je desnica razmrvljena, a stranke poput Starta i Pametnog ne uspijevaju se dogovoriti čak ni među sobom. Svi će se oni boriti za mandate koji preostanu od HDZ-a, osim ako nedavna ocjena Stjepana Ribića ipak ne padne na plodno tlo...