Što je zajedničko od ovog ljeta predsjedniku Samostalne demokratske srpske stranke Miloradu Pupovcu i predsjedniku kluba zastupnika u Hrvatskom saboru novoosnovane političke stranke Neovisni za Hrvatsku Zlatku Hasanbegoviću? Koje su najvažnije političke poveznice između predsjednice te stranke Brune Esih i, primjerice, Milorada Batinića i Marije Puh iz kluba zastupnika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata?

Što sve spaja novog člana tog kluba Tomislava Sauchu, bivšeg SDP-ovca i bivšeg predstojnika Ureda bivšeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića, i saborskog zastupnika iz XI. izborne jedinice Željka Glasnovića?

Spajaju li ih slične ideološke pozicije i mišljenja, jednako takav odnos prema hrvatskom povijesnom naslijeđu, uključujući razdoblje Drugog svjetskog rata, stav prema obrazovnoj reformi i položaju manjina te aktualnim političkim i društvenim pitanjima poput HOS-ove ploče u Jasenovcu i Trgu maršala Tita u Zagrebu?

Neuvjerljivo destabiliziranje vlasti

Naravno da ne. Navedeni saborski zastupnici i njihove stranke gotovo o svim navedenim temama imaju dijametralno suprotna mišljenja, o čemu redovito obavještavaju javnost. Ipak, spaja ih ono ključno u politici. To je, naravno, vlast. Riječ je odreda o članovima parlamentarne većine koja u Hrvatskom saboru iskazuje povjerenje vladi premijera Andreja Plenkovića. Vladu tako podržava presudan dio zastupnika koji su prije točno godinu dana birani kako bi na izborima smijenili dotadašnju koalicijsku vlast HDZ-a i Mosta nezavisnih lista, a ne pružali podršku HDZ-u.

No HDZ se opet pokazao politički umješnijim i od svojih političkih suparnika poput SDP-a i od svojih privremenih partnera poput stranke Bože Petrova. Nakon što je u manje od godinu dana drugi put gotovo tragikomično propala zajednički formirana izvršna vlast sastavljena od HDZ-a i Mosta, HDZ-u je do zadržavanja parlamentarne većine u 9. sazivu Hrvatskog sabora pripomogao šarolik skup u mnogo čemu politički suprotstavljenih zastupnica i zastupnika. Čine ga saborski prepolovljeni HNS, prebjezi s HDZ-ovih izbornih lista sada na čelu Neovisnih za Hrvatsku te Pupovčev SDSS. Svi su oni dio zasad čvrste parlamentarne većine koja se stabilizirala na 78 zastupničkih ruku, dvije više od većine potrebne za izglasavanje povjerenja Vladi. Hoće li jesen to promijeniti?

Može li naime aktualni prijepor oko HOS-ove ploče u Jasenovcu s amblemom na kojem je ustaški poklič 'Za dom spremni' destabilizirati većinu u hrvatskom parlamentu jer su i HNS i SDSS sada ultimativno zatražili njezino skidanje? Je li u tom smislu premijer Andrej Plenković skloniji dogovoru s partnerima koji ga podržavaju u Saboru i Vladi ili će riskirati novi prekid suradnje i izlazak na nove izbore?

Napokon, igraju li HNS i SDSS ulogu nove oporbe unutar vlasti i u prešutnom dogovoru s premijerom svojevrsnog Plenkovićeva korektiva sa strane kako bi šef Vlade i HDZ-a njihovim nastupima disciplinirao dio vlastite stranke, neprestance balansirajući među više političkih i ideoloških pozicija? Jer nakon eventualnih izbora malo je tko siguran da će biti na sadašnjem položaju. Od saborskih klupa i ministarstava do javnih poduzeća i ustanova. Mada i HNS i SDSS brojem svojih saborskih zastupnika imaju klasičan položaj pivot igrača koji u parlamentu mogu odlučiti o većini (SDSS ima tri zastupnika, dok HNS nakon odlaska četiri svoja bivša parlamentarca te dolaska Tomislava Sauche ima šest zastupnika), ne djeluju ni odlučno ni uvjerljivo kada je u pitanju destabilizacija vlasti.

HNS bi se nakon prijevremenih izbora eventualno sveo na nacionalno neutjecajnu subregionalnu stranku na sjeveru zemlje, dok SDSS praktično ionako ima poseban položaj u političkom i izbornom procesu u Hrvatskoj posljednjih desetljeća – uvijek pri ili na vlasti, neovisno o pobjedniku.

Ili dogovor ili novi izbori

Osim toga, SDSS-ovim uskraćivanjem povjerenja HDZ-ovoj vladi došlo bi do presedana u političkom životu zemlje jer bi prvi put dio kluba zastupnika nacionalnih manjina de facto rušio ili pokušao rušiti Vladu. Koliko su Milorad Pupovac i kolege spremni za takvo što? Ostane li HOS-ova ploča vrlo vjerojatno i dalje u Jasenovcu, kako je to najavio ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, hoće li Milorad Pupovac morati birati između tradicije antifašizma, na koju se stalno poziva, i svoje podrške parlamentarnoj većini koja određena pitanja 'vrlo vjerojatno' do daljnjeg ostavlja neodgovorenima?

Isto vrijedi i kada je posrijedi kurikularna reforma, pri čemu HNS-ova akvizicija u Vladi, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak djeluje sve manje pouzdano u provedbi onoga što je obećala na početku mandata.

A možda će premijer oba politička čvora presjeći upravo sada, baš onako kako je odlučio o odgodi primjene poreza na nekretnine. Samo su dva održiva ishoda: dogovor s partnerima u Vladi i Saboru te održavanje aktualne parlamentarne većine ili izlazak na nove izbore.

Parlamentarni izbori održani prije godinu dana, 11. rujna 2016., nisu zapravo riješili političku neizvjesnost generiranu još u vrijeme dok su HDZ i SDP vodili njihovi bivši predsjednici Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. Hrvatska je u manje od godinu dana dvaput glasovala i – izabrala veoma slično s gotovo izjednačenim blokovima predvođenima HDZ-om i SDP-om, uz pojavu novih političkih aktera poput Mosta nezavisnih lista i Živog zida. HDZ je trenutačno na vlasti samo zato što su mu u tabor pretrčali oni koji su u saborske klupe prvotno sjeli kao oporba ili su je (ne)spretno izigravali. Što se s takvima događa na prvim sljedećim izborima, dobro je poznato. I upravo zbog njih aktualna parlamentarna većina djeluje puno stabilnije od pukih matematičkih odnosa.

Zašto se HDZ ne odluči za izbore?

Zato je i moguće da se u ključnim saborskim preslagivanjima na istoj strani nađu Milorad Pupovac i Zlatko Hasanbegović, liberalni demokrati iz HNS-a i Neovisni za Hrvatsku. I zato je za Vladu najpovoljniji podatak iz mjesečnih istraživanja javnog mnijenja onaj o više od dvije trećine ispitanika koji vjeruju da će ona odraditi mandat do kraja, mada tek nešto manji broj njih misli da zemlja ide u pogrešnom smjeru i ne odobrava rad te iste Vlade.

Građani jako dobro znaju kako funkcionira hrvatska politika i kakvi su u prosjeku hrvatski političari. Paradoksalno je samo to da bi novi izbori učvrstili HDZ-ovu većinu u Hrvatskom saboru, pomeli dezorijentirani SDP te male stranke sveli na njihovu mjeru. Zašto se onda HDZ ne odluči za njih?

Možda zato što ovako ima sve: i većinu i nesposobnu oporbu i pomoćne igrače sa strane kad god to zatreba.      

*Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala