Iz Vlade su stizali komentari koji su se u mnogočemu razlikovali, od toga da ćemo izgubiti 2 milijarde eura do toga da će sustav funkcionirati kao i dosad te da problema neće biti. Oporba je, također, pokazala nesuglasje kod odgovora na ovo pitanje. Dio je tvrdio da će gubitka sigurno biti, dok je dio rekao da ne očekuju veće probleme.

S obzirom na tako oprečne komentare onih koji sada vode ili su donedavno vodili resore koji se odnose na fondove EU-a, red je da vam pokušam dočarati što očekivati i možemo li moguće gubitke izražavati u eurima ili ne.

Komplikacije i bez izbora

Za početak treba reći da je Hrvatska u problemima s financijskom alokacijom iz 2014. godine zato što novac troši po tzv. N + 3 pravilu koje kaže da sredstva namijenjena jednoj godini moramo potrošiti u toj ili dodatne tri godine. Uzevši u obzir da u dva glavna operativna programa - 'Konkurentnost i kohezija' te 'Učinkoviti ljudski potencijali' još uvijek uglavnom kasnimo s otvaranjem poziva, posebice javnih koji su namijenjeni širem krugu prijavitelja, možemo reći da će biti ozbiljnih problema i mogućih povrata, ako se nešto ne poduzme vrlo brzo ili se novac ne dodijeli većim infrastrukturnim projektima ondje gdje je to moguće jer 2017. godina samo što nije stigla. Pozive treba otvoriti, prijave poslati, sredstva dodijeliti i projekte provesti, a to traje katkad čak i više od jedne godine.

Ovi problemi će se dogoditi sami po sebi jer sustav ne funkcionira kako bi trebao, a izbori takvo stanje mogu još dodatno zakomplicirati. Program ruralnoga razvoja priča je za sebe, a probleme će osjetiti ne samo država zbog nedonošenja određenih odluka i mogućih financijskih korekcija, nego i korisnici ako se ne dogode neke veće promjene i ne donesu odluke, posebice o pozivima iz mjere 4, o čemu se u javnosti naveliko piše pa neću dodatno ponavljati.

Ništa bez politike

Druga važna činjenica koju ometaju izbori jest ta da je sustav EU-fondova kod nas jako ispolitiziran. Pojedine odluke doslovno potpisuju ministri, a ako njih nema, nema ni dodjele sredstava. Pojavu u kojoj nema osobe koja bi potpisala pojedini dokument koji je sastavni dio postupka dodjele sredstava iz EU-fondova sreli smo prije nekoliko mjeseci tijekom smjene vlasti kada je jedna garnitura (ona prethodna) nestala iz nadležnih institucija, a druga još nije imenovala ljude pa nam se dogodio period koji jedino možemo nazvati – blokadom, pauzom ili bilo kojim terminom koji dočarava situaciju u kojoj se ne događa ama baš ništa. Upravo zbog toga je potrebno osmisliti metodologiju koja neće toliko ovisiti o politici i potpisima čelnika tijela javne vlasti.

S ovom je pojavom povezana i treća, a to je politiziranje, taktiziranje te manjak političke odgovornosti koji je u nas poprimio epske razmjere. Naime, ni jedna politička opcija neće ostati sjediti u svojim foteljama do posljednjega dana i pripremati teren za onu drugu koja će doći i dobiti gotove projekte, već će to pokušati izbjeći pod svaku cijenu, bez obzira na to što će time potencijalno ugroziti projekte korisnika ili će ih ostaviti na čekanju još jedan nedefiniran period. Kada bi se scenarij odlazaka, odnosno opće beganije mogao izbjeći i kada bi svaki dužnosnik i njegovo osoblje obavljali posao do posljednjeg službenog dana mandata, razdoblje u kojemu se ne donose odluke moglo bi se značajno smanjiti ili čak u potpunosti izbjeći, no to je, sudeći prema dosadašnjoj praksi, gotovo nemoguće.

Što se tiče iznosa koji potencijalno možemo izgubiti zbog izbora, mislim da u državi ne postoji osoba koja bi ga mogla precizno izračunati jer je sustav EU-fondova tako iskrojen da je vrlo teško imati jasan pregled i kontrolu nad planiranim projektima i projektima u provedbi u svakome trenutku, a jednako tako ne postoji ujednačena praksa rada kod tijela koja čine institucionalni okvir za fondove EU-a, stoga je moguće da neka odrade mnogo toga, dok druga tradicionalno kasne. Iznos bi se mogao približno izračunati, ali bi za to bilo potrebno određeno vrijeme, stoga nije moguće očekivati da će bilo tko iz rukava isukati točnu informaciju o mogućim gubicima. Ono što jest sigurno i bez izbora jest činjenica koju sam već spomenula, a ta je da je dio alokacije za 2014. godinu ozbiljno ugrožen i da izbori u tome neće pomoći, no to svakako nije razlog da zagovaramo da se legitimni i demokratski procesi odgađaju ili izbjegavaju.

Otkucavanje europskog sata

Sve u svemu, situacija s fondovima EU-a nije blistava, a izbori će sigurno dovesti do toga da se započeti procesi dodatno uspore. Drugi problem s kojim će se svaka politička opcija koja u ovome trenutku pretendira na vlast morati nositi jest nedostatak sposobnih kadrova koji razumiju procedure pripreme i provedbe projekata, kao i dodjele sredstava što nepovoljno utječe na ove procese, s izborima ili bez njih.

Europski sat nemilice kuca i vrlo brzo ćemo vidjeti što smo zapravo postigli te koliko će ova politička situacija, s izborima ili bez njih, utjecati na novac koji nemamo luksuz izgubiti.