Ne znam shvaća li itko u ovoj državi Grčića iole ozbiljno nakon svih ovogodišnjih provala (jer ne znam kako bih drugačije nazvala njegov pozitivni outlook na situaciju u kojoj se Hrvatska nalazi), no konačno isporučeni i javnosti dostupan MIS bio je pravo razočaranje.

Umjesto da prijaviteljima olakša prijavu projekata, MIS ju je, kako to obično biva kod nas, dodatno zakomplicirao čudnim načinom prikazivanja podataka kojemu su se čudili gotovo svi koji su ikada radili u ovom sektoru.

Osim toga, MIS je došao u paketu s nizom tehničkih problema koji su uključivali nemogućnost ulogiravanja, padanje sustava, kao i nedostataka poput neobjašnjivih indikatora koji se odnose na socijalu u situaciji kada vi pripremate infraastrukturni projekt u regionalnom razvoju.

I kada pomislite da je to sve i da nije tako strašno, MIS ponovno iznenađuje sa svojim 'logički' grupiranim aktivnostima i pripadajućim troškovima koji su logični valjda samo onome tko je izrađivao cijelu sustav.

Vaše će aktivnosti, dragi prijavitelji, a koje ste u drugim obrascima prikazivali prema određenim parametrima kao što su sadržaj, cilj aktivnosti, rezultati i drugo, sada biti grupirane onako kako to dopušta MIS, a što često uopće nije prilagođeno realitetu u kojemu projekti funkcioniraju.

I da stvar bude gora, proračuni projekata koji su dosad egzistirali u posebnim excell tablicama iz kojih je bilo jednostavno pratiti potrošnju sredstava, u velikom su broju slučajeva prebačeni upravo u MIS i sada se grupiraju u skladu s gore navedenim 'logički' grupiranim aktivnostima.

U praksi to znači da ste gadno nagrabusili ukoliko vaš projekt ima više od 10 proračunskih stavki, a svaki ozbiljan projekt ima ih i po nekoliko desetaka.

O (ne)preglednosti takvog načina prikazivanja proračuna ne moram niti pričati jer bi to bilo gubljenje vremena. Dovoljno je otići na stranice Ministarstva pa se možete uvjeriti sami.

Srećom, na naše višemjesečno insistiranje, izrađene su upute o tome kako upisivati pojedine sadržaje u MIS pa je priča postala podnošljivijom, iako i danas gubimo vrijeme na identifikaciju onoga što je potrebno upisati u pojedinu kućicu i kako to opisati u zadanom broju znakova.

Europska komisija, s druge strane, za svoje centralizirane programe ima znatno jednostavniji pristup. Korisnik sredstava registrira se u sustav, dostavi svoje ključne strateške dokumente i dobiva svoj registracijski broj. Sva dokumentacija koju priprema, podiže se u sustav u e-formi, dok obrasci nisu strogo zadani. Većina natječaja zadaje isključivo okvirna pitanja na koja prijavitelji moraju dati odgovore, kao i projedlog načina prikazivanja tog sadržaja, ali priprema projekta i njegov sadržaj prepušteni su prijaviteljima.

Osim toga, elektronski sustav prijave koji je razradila EK, ljubazno vam, nakon što prijavite svoj projekt, pošalje e-mail obavijest da je isti zaprimljen, s dodatnim informacijama o tome kada će evaluacija biti završena. Vi se zavalite u fotelju i čekta e-mail s rezultatima.

U Hrvatskoj stvari ne mogu biti jednostavne pa se kod nas prijave, izuzev manjeg broja natječaja, sastoje od hrpetine dokumenata koje treba isprintati, a u njih je potrebno priložiti i papirologiju vaše organizacije od stoljeća sedmog pa do danas.

Tako vam se može dogoditi da vaša prijava ima i do nekoliko stotina stranica koje je, kada to nekome iz upravljačkih struktura padne napamet, potrebno numerirati.

Svom tom gubljenju vremena navodno bi se trebalo stati na kraj tijekom 2015. Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU najavljeno je da će do kraja sljedeće godine sustav prijave biti elektronski, a da se popratna dokumentacija neće dostavljati u papirnatom obliku jer će tijela, koja su već danas umrežena i koriste e-baze, koristiti upravo e-podatke.

Kanula mi je suza iz oka kad sam čula tu veselu vijest, ali zaista se bojim toga kako će ta cijela priča na kraju zaista izgledati jer povijest je pokazala da je dosadašnjim radom u sustavu EU fondova zadovoljan jedino ministar Grčić.

Zato bih ministru i njegovom ministarstvu toplo preporučila da ovoga puta budu malo pametniji i da uključe zle konzultante u proces osmišljavanja ovih postupaka i sustava. Neka to bude učinjeno na transparentan način i uz kvalitento informiranje zainteresirane javnosti.

Time ćete, dragi ministre, postići dvije stvari kako slijedi: dobit ćete stručan feedback na ono što radite i imat ćete prilično dobro informiranu zainteresiranu javnost.

Sve to može doprinjeti jačanju povjerenja korisnika EU fondova u napore ministra i njegovih ljudi, a to je ono od čega niti jedan pametan političar ne bi trebao bježati.