'Nema šanse da su to samo dva dana…' – započeo je ravnatelj velike srednje škole iz Dalmacije svoj osvrt na odluku Vlade RH kojom se krajem sljedećeg tjedna nacionalno propisuju dva dana nastave na daljinu – '…to ti je samo ulaz u duže razdoblje onoga što smo imali i prošle godine'. 'Foot in a door' što bi rekli Englezi. Učenici u županiji u kojoj se nalazi njegova škola u usporedbi sa svojim vršnjacima iz drugih dijelova zemlje prošle su školske godine proveli veći broj dana u online nastavi. 'Sam znaš po istraživanju kako je to prošlo i koje su posljedice. Strah me za djecu i moje ljude.' – zabrinuto je rekao te ironično dodao – 'Ne razumijem logiku da držiš otvorenim kafiće, šoping centre, teretane, javni prijevoz, a istovremeno zatvaraš školu.'

Odluka koju je ovog tjedna komunicirao predsjednik Vlade Andrej Plenković nije u potpunosti nelogična. Doduše pod jednim uvjetom, a taj je da uistinu traje samo dva dana. Pandemija prolazi kroz još jedan od svojih vrhunaca. Broj zaraženih raste baš kao i broj hospitaliziranih i nažalost preminulih. U takvom okružju, dva dana online nastave neće učiniti mnogo štete, ali ni koristi.

Rezultati nacionalnog praćenja učinaka pandemije na naš sustav odgoja i obrazovanja koje na poticaj Ministarstva znanosti i obrazovanja kao Institut za društvena istraživanja u Zagrebu provodimo ove dvije školske godine jasno ukazuju da je učionička nastava po svim parametrima superiorna nastavi na daljinu. Tako misle odgojno-obrazovni radnici, ali što je možda još važnije istog su mišljenja i učenici. Za njih je u usporedbi s nastavom na daljinu, učionička nastava razumljivija, jasnija, korisnija i što je, posebno zanimljivo, zanimljivija.

Prednosti stvarne fizičke škole nadilaze pitanja same nastave prije svega kroz pozitivniji utjecaj učioničke nastave na radne navike i motivaciju učenika te usvojenost znanja i vještina u pojedinim predmetima. Osim odgojno-obrazovnih elemenata, škola je posebice važna za tjelesno i psihičko zdravlje djece i mladih osoba. Toliko važna, da negativne posljedice nepostojanja 'stvarne škole' na mentalni status djece i mladih mogu prerasti u veći javnozdravstveni problem od same pandemije.

Online nastava može biti pomoć u situaciji 'dva dana na kraju tjedna', ali ona u Hrvatskoj trenutno ne može biti dugoročnije kvalitetno rješenje. Jedan od osnovnih razloga za to je činjenica koju političari nerado čuju i često izuzimaju iz odluka koje donose. Taj je da značajan dio učenika nema osnovne preduvjete za kvalitetno praćenje online nastave.

U spomenutom istraživanju, u kojem je sudjelovalo 8983 učenika 2. razreda srednjih škola, njih 50,8% iskazuje da je pri izvršavanju školskih obveza u nastavi na daljinu koristilo svoje računalo ili tablet koji samo oni koriste. Petina učenika koristila je digitalni uređaj kojim se služe i drugi članovi kućanstva, a čak 26,2% iskazuje da je za praćenje nastave na daljinu koristilo pametni telefon. Preko pametnog telefona može se slušati glazba, pogledati čak i epizoda serije koju voliš, ali ne može se aktivno sudjelovati u šest sati nastave fizike, kemije, njemačkog, matematike ili logike. Problem digitalnog uređaja nije jedini vezan uz dostupnost nastave na daljinu. Jednako važni su i problemi s pristupom, (ne)stabilnošću i (ne)kvalitetom internetske veze. U tom aspektu 54,2% učenika iskazuje da je imalo redovite probleme s pristupom i kvalitetom veze.

Ono što još više treba zabrinuti donositelje odluka jest dokaz da je online nastava dostupnija onima koji dolaze iz privilegiranijih obiteljskih okružja. Tako npr. svoje digitalne uređaje koje samo oni koriste ima gotovo 60% učenika čiji roditelji imaju završenu višu školu ili fakultet, dok je kod onih čiji roditelji imaju srednjoškolsku kvalifikaciju takvih 49%, a kod onih gdje roditelji imaju završenu osnovnu školu tek 41,4%. Suprotan trend je s praćenjem 'online nastave' preko pametnog telefona gdje tek 15% onih čiji su roditelji visokoobrazovani iskazuje da tako prati nastavu na daljinu.

Digitalni jaz koji se stvara pomoću krive pretpostavke da su svima digitalni uređaji i brz Internet dostupni u Hrvatskoj je stvaran i povećava se svakim danom 'nastave na daljinu'. Sve znanstvene spoznaje ukazuju da je nužno držati škole otvorenima istovremeno podižući kvalitetu nastave na daljinu. Razlozi su brojni – obrazovni, odgojni, socijalni, psihološki, zdravstveni… Dva dana se nipošto ne bi smjela pretvoriti u dva mjeseca. Radi se o presudnoj nacionalnoj odluci za koju se možemo nadati da će biti mudrosti. Držite škole otvorenima!