Za kakvo se to teško kazneno djelo sumnjiči beogradski pjevač rođen u Bjelovaru Momčilo Bajagić Bajaga da bi svojim nastupom na ovogodišnjim Danima piva u Karlovcu zloporabio povjerenje koje su mu prvotno ukazali organizatori ove popularne manifestacije u gradu na četiri rijeke? Dani piva ovog ljeta traju od 31. kolovoza do 9. rujna i za svaki je dan predviđen jedan koncert. Tako će prvog dana u petak 31. kolovoza nastupiti pjevačica Maja Šuput, subota 1. rujna rezervirana je za miljenika Vatrenih Mladena Grdovića, nedjelja 2. rujna za Jelenu Rozgu, a nastupaju, među ostalim, i Miroslav Škoro, Petar Grašo te Željko Bebek. Svi su dani popunjeni koncertima osim ponedjeljka 3. rujna kada je trebao nastupiti gost iz Srbije kantautor Momčilo Bajagić Bajaga. Nakon što mu je poziv kroz konzultacije mjesnih braniteljskih udruga, gradskog čelništva i organizatora povučen, poziv da ga zamijene odbili su članovi zagrebačke skupine Hladno pivo koji ovog ljeta već imaju iskustva s institucionalnim i – izvaninstitucionalnim ograničenjima koncertnih nastupa.

Naime, Milu Kekina i kolege splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara nije smatrao primjerenim glazbenicima za nastup na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti u gradu kojim upravlja od prošle godine. Oparu pak njega suparnik na izborima 2017., a sada njegov koalicijski partner Željko Kerum nije, blago rečeno, smatrao primjerenim za štošta. Eto, u međuvremenu se i to promijenilo.

Opara nije pojasnio čime su to pjesme Hladnog piva neprimjerene za izvođenje na državni praznik koji bi porukama slobode o kojoj su u ratu pjevali i rockeri trebao ujedinjavati naciju. I je li Hrvatska koja je tako teško izborila vlastitu slobodu protiv onih koji su joj oduzimali i slobodu i teritorij danas u situaciji da joj lokalni političari, kada se nacionalni već ne javljaju na ovu temu, ograničuju ustavom zajamčenu slobodu izražavanja. Splitski je gradonačelnik možda odlučan kada je u pitanju bespravna izgradnja u pojedinim dijelovima njegova grada što mu je ne samo politička, nego i zakonska dužnost, ali mu je odlučnost glede obrane načela slobode izražavanja, u što valjda spadaju i nastupi glazbenika u gradu proslavljenom glazbom, na razini svojedobnih Kerumovih opservacija.

Slično djeluju i objašnjenja karlovačke dogradonačelnice Andreje Navijalić u vezi otkazivanja Bajagina nastupa na Danima piva. Pritom treba zapamtiti logiku njezina odgovora na pitanje kako je moguće da se ovom i u Hrvatskoj popularnom pjevaču nastup otkazuje 2018. iako je u Karlovcu, gradu kojim treće desetljeće zaredom upravlja njezina stranka HDZ, već nastupio 2011. Odgovor dogradonačelnice glasi: 'Različite su godine, različiti koncepti, različiti politički okviri'. Da su godine različite, jasno je kronološki, ali nije jasno što se to u Karlovcu i Hrvatskoj u ovih sedam godina promijenilo glede koncepta i političkog okvira. HDZ tada, HDZ sada. Možda je tada trebalo što brže ući u Europsku uniju, a sada ionako nema nacionalnog autoriteta koji bi sustavno mogao provoditi one vrijednosti i načela koji su 2011. bili zadaća.

Jedno je od objašnjenja uskrate Bajagi nastupa u Karlovcu činjenica da je 2011. pjevao u zatvorenom prostoru, a ove bi godine nastupio na – otvorenom. Očito bi na otvorenom prostoru kobno djelovao na okolinu osobito ako je svojedobno izvodio i snimao pjesme koje doslovce slave ubijanje i genocid. I u njima uz sočne psovke i najgori balkanski primitivizam veličao koncentracijske logore iz Drugog svjetskog rata, ratne zločince i njihove vođe, klaonice ljudi, pogrome cijelih naroda i uništavanje tijela ubijenih. Da. U tom slučaju pjevaču uistinu nije mjesto ni na jednoj hrvatskoj pozornici, nego na sudu svake pravne i civilizirane države.

No, za takvo je što teško osumnjičiti Momčila Bajagića Bajagu. Jer da je to istina, nikada ne bi niti ušao u Hrvatsku, a kamoli već niz puta nastupao diljem zemlje. Razlozi ograničenog nastupa Hladnog piva u Splitu čiji su članovi solidarno odbili biti Bajagina zamjena na Danima piva, također pripadaju području političkog dodvoravanja aktualnih lokalnih dužnosnika što stvarnim, što samoproglašenim veto akterima u društvu za koje misle da ih na različite načine (p)održavaju na vlasti. Nakon onako sročenog obrazloženja o nastupu Hladnog piva u Splitu, splitski je gradonačelnik rekao sve o vlastitom političkom i ljudskom karakteru. Željko Kerum barem ne glumi ono što nije.

Vučić u Zagrebu? Nema problema...

I dok se Bajagi zamjera nekadašnji nastup u Kninu, a Hladnom pivu to što je Hladno pivo, hrvatska je vlast ove godine pokazala da na najvišoj razini može dočekati stvarne ratne huškače i one koje su na njezinu teritoriju tijekom rata pozivali na rušenje njezina ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta. Dakako, riječ je o dolasku srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića svojoj hrvatskoj kolegici Kolindi Grabar-Kitarović čiji je susret danas nakon pola godine potvrđeni politički fijasko.

Vučić je u Hrvatsku stigao kao netko tko je u okupiranoj Glini u ožujku 1995. govorio o 'srpskoj Banovini', 'srpskoj Glini' i 'zločinačkom režimu Franje Tuđmana' obećavši nazočnima da im 'nikada više ustaška vlast neće moći da dođe'. Nekoliko je mjeseci kasnije kao zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije otvoreno pozivao na ubijenje stotina Muslimana u Bosni i Hercegovini. Ukratko, za takve je izjave odavno trebao biti procesuiran, a ne svečano dočekivan u zemlji koju je verbalno komadao i vrijeđao.

Iako su se i uoči njegova dolaska u Hrvatsku čula negodovanja istih onih koji su i protiv Bajage, on je na svoje 'dane piva' stigao. U potpunosti je iskoristio sastanak s hrvatskom šeficom države za vlastite interese te u međuvremenu pogazio baš svaku danu riječ tom prigodom, uključujući i onu o polugodišnjem moratoriju na korištenje prošlosti u opisima odnosa Hrvatske i Srbije. Koliko se toga držao najbolje se čulo i vidjelo prilikom njegova nedavnog govora u Bačkoj Palanci kada je Hrvatsku usporedio s Trećim Reichom. Uostalom, o Vučićevoj dosljednosti u politici najbolje znaju u Srbiji te je samo pitanje trenutka kada će ovaj dugogodišnji zagovornik velike Srbije i vlastoručno ostati bez Kosova.

Hrvatska tako može ugostiti Aleksandra Vučića u Zagrebu, ali ne može Bajagu u Karlovcu. Razumljivo je i zašto. Malo je što u zemlji tako nekoherentno kao hrvatska politika kojoj nikako ne uspijeva odrediti što jest, a što nikako nije u nacionalnom interesu. Tako se pjevači lako mogu naći na udaru bez pravog razloga, dok su oni koji su odgovorni za okolnosti onog najgoreg što se Hrvatskoj dogodilo tijekom rata dobrodošli iz viših razloga. Rješenje je pravna država za koju će se očito i dalje trebati boriti. I na izborima i na koncertima.