Kako izgleda Kafkino posljednje ljetovanje? Što se događalo u životu jednog od najvažnijih filmaša svih vremena? Jesu li životinje najbolji čovjekovi prijatelji? Što je najnovija književna nobelovka napisala o Černobilu? Kako bi izgledalo da je Radovan Karadžić u bijegu od Haaga završio u Irskoj? To su samo neka od pitanja na koja se odgovori mogu naći u deset naslova koje preporučujemo za čitanje ovog ljeta. Od vrhunske dokumentarne prozu Svetlane Aleksievič preko izraelskog suvremenog klasika i odvažnog mirovnog aktivista Davida Grossmana do putopisa iz Amazone iz pera hrvatskog pjesnika Tomice Bajsića, naše ljetne preporuke nude svakome nešto interesantno.

‘Balade o teškim vremenima’, Yuri Herrera (Fraktura; prevela Željka Somun)

‘Balade o teškim vremenima’ zapravo su romaneskna trilogija jednog od najzanimljivijih suvremenih latinoameričkih autora Yurija Herrera. One su ponajprije pozivnica na neusporedivu književnu fiestu, karta za Meksiko u kakav niste putovali. Tri svijeta sklapaju se u jedan, a tri lika stupaju na čelu Herrerine halucinantne procesije: Vuk je trubadur na dvoru narkobosa, Milena djevojka koju putovanje vodi u srce mita, a Otkupitelj čovjek čije riječi mogu zaliječiti sve osim smrti. ‘Kratko, napeto... čudesno i srcolomno’, zaključio je o Herrerinu izvrsnom djelu New York Times.

‘Godard: biografija’, Antoine de Beacue (Sandorf; preveli Marko Gregović, Srećko Ivanišević, Julijana Štrok)

‘Ova biografija je potraga za okusom Godardove kave’, piše u uvodu autor Antoine de Baecque. Ova neobična opaska sažima teškoće s kojima se morao suočiti slažući arhivski puzzle i pokušavajući uhvatiti ‘bez njega, uz pomoć drugih’ protejski lik živuće legende sedme umjetnosti. Nimalo olakotna nije bila ni činjenica da je riječ o prvoj biografiji Jean-Luca Godarda na francuskom jeziku, objavljenoj na sineastov osamdeseti rođendan. Konačni rezultat impresivan je: pred nama izranja portret deklasiranog mladića, buntovnog predvodnika novog vala, redatelja kultnih filmova, cinika zaljubljenog u paradokse, političkog agitatora, osporavanog samoreklamera, provokativnog mizantropa i pustinjaka iz Rollea, kontroverznog filmaša kojemu je pravilo bilo kršenje pravila, i nepredvidljivog, samosvjesnog — ili bezobraznog — umjetnika koji je na pitanje hoće li film umrijeti s njim odgovorio da mu je to jedina nada i životni cilj.

‘Noćne igre’, Stig Dagerman (Disput; prevela Željka Černok)

Zbirka priča ‘Noćne igre’ pokazuje svu širinu pisanja švedskog klasika Stiga Dagermana: zaokupljaju ga teme iskorijenjenosti, odrastanja u teškim obiteljskim uvjetima, jaza između djetinjeg svijeta i svijeta odraslih te seoske sredine i hladnoće gradova, teme borbe likova s različitim oblicima gubitka. Iza humora i britkih opisa krije se tama, na temelju koje bi se moglo reći da se Dagerman uklapa u stereotip mračnog skandinavskog pisca, ali u zakucima čak i njegovih najsumornijih priča prisutno je svjetlo, patnji i nostalgiji suprotstavljene su nada, nedužnost i djetinja maštovitost. Dagermanovi likovi nisu junaci, nego su ljudi koji žive sa svojim lažima, ljudi koje te laži na kraju često i unište.

‘Černobilska molitva’, Svetlana Aleksievič (Edicije Božićević, preveli Dariya Pavlešen, Domagoj Kliček)

Knjiga ‘Černobilska molitva’ - na ruskom prvi put objavljena 1997., da bi 2013. doživjela nadopunjeno izdanje - nastajala je gotovo tri desetljeća, za kojih je autorica u etnografskoj maniri snimala i bilježila razgovore što ih je vodila sa svjedocima i sudionicima černobilske tragedije. Rezultat je novo višeglasno djelo, fakturom blisko ‘Rabljenom dobu’ s kojim su se hrvatski čitatelji već imali priliku upoznati, hibridna forma koju je 2015. prepoznala i Švedska akademija dodijelivši Nobelovu nagradu za književnost Svetlani Aleksievič.

‘Ova knjiga nije o Černobilu, nego o svijetu Černobila. O samom događaju već je napisano na tisuće stranica i snimljeno stotine tisuća metara filmske vrpce. Bavim se onim što bih nazvala propuštenom poviješću, nevidljivim tragovima našeg boravka na zemlji i u vremenu. Pišem i prikupljam svakodnevicu osjećaja, misli, riječi. Pokušavam uhvatiti svakodnevicu duše. Život običnoga dana običnih ljudi. Jer ovdje je sve neobično: i događaj i ljudi kada su naseljavali novi prostor. Černobil za njih nije metafora, nije simbol, to je njihov dom’, izjavila se nobelovka Aleksievič o ovoj knjizi.

‘O životinjama i njihovim ljudima’, Mirjana Krizmanić (VBZ)

Naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić svoje je bogato profesionalno i životno iskustvo ovaj put pretočila u knjigu o životinjama i svim vrstama dobrobiti koje nam suživot s njima donosi. Tako ćemo u knjizi ‘O životinjama i njihovim ljudima’ otkriti koliko je druženje sa životinjama blagotvorno za naše emocionalno i fizičko zdravlje te kako djeluje na odnose u obitelji i društvu. Zanimljive informacije o terapijskim i rehabilitacijskim životinjama, psima vodičima, životinjama koje sudjeluju u različitim vrstama liječenja ljudi te pomažu u spašavanju tijekom poplava, požara ili ratnih stradanja, potaknut će nas da promijenimo uvriježene stavove o životinjama i prihvatimo ih kao odane doživotne suputnike i suradnike.

‘Raskoš života’, Michael Kumpfmüller (Hena com; prevela Bojana Bajić)

Na temelju stvarnih činjenica iz dnevnika, pisama i posljednjih Kafkinih tekstova pred smrt, Michael Kumpfmüller majstorski je nježno, gotovo meko, oblikovao roman o jednom od najintrigantnijih autora ikada. Priča o ljubavi i patnji, o nadi i strahu, o prazninama i ispunjenju prepuna je delikatnih detalja koji Kafkinoj fizionomiji dodaju nove, suptilne nijanse. U baltičkom ljetovalištu u Müritzu, u ljeto 1923., Franz Kafka, tada malo kome znani pisac i Dora Diamant susreću se i fatalno zaljubljuju. Već tada teško oboljeli Franz pod dojmom je snažnih, njemu samom neočekivanih osjećaja i odlučuje se na pothvat zajedničkog života s Dorom u Berlinu. Unatoč brojnim preprekama – njegovoj teškoj bolesti, preopreznim roditeljima, društvenim nedaćama i nesigurnosti vremena, njihova je nježna romansa na samom rubu života postala jedna od najljepših ljubavnih priča prošlog stoljeća.

‘Do kraja zemlje’, David Grossmann (Fraktura; prevela Tatjana Jambrišak)

‘Do kraja zemlje’ Davida Grossmana nije samo remek-djelo i jedan od najvećih romana našega stoljeća, to je jedna od onih knjiga koje doista mijenjaju svijet nabolje. Hrabar i moćan antiratni roman, ocjenjuje nakladnik Fraktura. ‘Do kraja zemlje’ prati priču o Ori, ženi čiji se cijeli život može ispričati kroz ratove. Šestodnevni rat, kad je upoznala Avrama i Ilana – ljubav i prijateljstvo koje će trajati zauvijek; Jomkipurski, u kojemu im je sudbina baš njezinim prstima promiješala živote, a nju učinila majkom, i ovaj novi, rat koji joj prijeti uzeti sina Ofera. Da bi ga spasila, Ora kreće na put, intimno zavjetno putovanje brdima Galileje, tijekom kojega će Oferovu ocu predati priču o njegovu sinu, a nama nezaboravnu, moćnu pripovijest o roditeljstvu i ljubavi, povijesti i ratu te – iznad svega – o ljudskosti koja nas može otkupiti.

‘Male crvene stolice’, Edna O’Brien (Naklada Ljevak; preveli Ivana Ostojčić, Marko Kovačić)

Roman započinje dolaskom glavnog lika dr. Vlada Dragana u učmalo irsko mjestašce Cloonoila, u kojemu se predstavlja kao iscjelitelj i seksualni terapeut i uskoro svojom karizmom očara mještane, a pogotovo žene. Jedna od mještanki, udana Fidelma McBride, koja je nezadovoljna u braku i nesretna jer nema djece, podliježe njegovu šarmu, što je dovodi u opasnost i na koncu joj posve uništi život, nakon što dozna da je čovjek u kojeg se zaljubila i s kojim je zatrudnjela ratni zločinac. Je li Vlad Dragan zapravo Radovan Karadžić

Naslov romana cijenjenje irske spisateljice Edne O’Brien odnosi se na 20. godišnjicu opsade Sarajeva, koja je obilježena postavljanjem 11.541 crvene stolice u čast jednakog broja poginulih u Sarajevu, među kojima i 643 djece.

‘Vicekonzul’, Marguerite Duras (Vuković & Runjić; prevela Ursula Burger)

Što povezuje mladu Kambodžanku koja trudna luta bespućima Indije, Jean-Marca de H., francuskog vicekonzula u Lahoreu koji čeka na premještaj zbog nedoličnog ponašanja, Anne-Marie Stretter, prelijepu suprugu francuskog veleposlanika u Calcutti, Charlesa Rossetta, mladog diplomata koji se ne uspijeva naviknuti na omaru ljetnih monsuna, kao ni na neizdrživu bijedu Indije, i nekoliko dokonih Engleza što su se u Indiji zatekli pomalo slučajno? Ovaj zagonetni roman objavljen 1966. godine, koji će nekoliko godina kasnije poslužiti kao inspiracija za autoričin kazališni komad, a potom i za film 'India Song', iznenadit će i dobre poznavatelje Marguerite Duras. Izrazito moderan formom, suvremene naracije, 'Vicekonzul' je svojevrsni narativni eksperiment u kojem radnja lebdi između sna i jave

‘Amazona diše: Škola na dalekom kraju svijeta’, Tomica Bajsić (Druga priča)

Djeca Amazone zbog nasilne sječe šuma, nasrtaja lovokradica i stočarskih kompanija često skončaju u favelama Manausa, Sao Paula i Rio de Janeira. Ova škola u srcu Amazone, u Xixuau, stvara uvjete opstanka i dostojanstvenog i radosnog življenja na prostoru koji neki zovu krajem, ali mnogi i početkom svijeta. Sve to je opisano u knjizi 'Amazona diše' hrvatskog pjesnika Tomice Bajsića, koji je ovim naslovom domaćoj čitateljskoj publici ponudio uvid u jedan dalek i nepoznat svijet.