Na prijave za Godišnju izložbu realizacija arhitekata i arhitektica u 2018. godini stigla su 64 autorska rada, a ocjenjivao ih je međunarodni stručni žiri u sastavu Maruša Zorec (Slovenija), Pippo Ciorra (Italija) i Vedran Mimica (SAD) te članova Stručnoga savjeta UHA - Ana Šverko i Maroje Mrduljaš, te Ana Mrđa kao koordinatorica, priopćilo je Udruženje hrvatskih arhitekata.

Akademiku Dinku Kovačiću Nagrada 'Viktor Kovačić' za životno djelo

Akademik Dinko Kovačić jedna je od najrelevantnijih figura splitske i hrvatske arhitektonske scene 20. stoljeća te važan predstavnik kritičkog regionalizma, kroz svoj opus stvorio je jedinstvene i vrijedne primjere koji su hrvatsku arhitekturu pozicionirali na svjetskoj karti, istaknuto je u priopćenju.

Dinko Kovačić rođen je u Splitu 1938. gdje je završio u gimnaziju, a 1963. diplomirao na Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od završetka studija radio je kao odgovorni projektant u projektnim biroima 'Tehnogradnja' i 'Lavčević' u Splitu, a 1979. prešao je u Zavod za arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

U pola stoljeća projektiranja osmislio je velik broj građevina, od kojih je 66 realizirano. Dobitnik je devet prvih nagrada na arhitektonskim natječajima, a uz kontinuirani projektantski angažman, dugogodišnji je član Savjeta za urbanizam grada Splita. Bio je član brojnih žirija na javnim i gradskim natječajima, te član ocjenjivačkoga suda za godišnju nagradu 'Borbe', najvažnije arhitektonske nagrade u bivšoj Jugoslaviji, te 'Vladimir Nazor', nagrade Republike Hrvatske za najbolja godišnja umjetnička ostvarenja. Od početka školske g'dine 1994./95. pa sve do mirovine bio je angažiran kao redoviti profesor na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, gdje je predavao Zgrade za turizam i slobodno vrijeme te je osnovao i dugi niz godina vodio studentsku ljetnu školu u Bolu na otoku Braču.

Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) postao je 2006.

Nominacije za godišnje nagrade UHA

Za godišnju Nagradu 'Viktor Kovačić' za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskoga stvaralaštva pet je nominacija, a nominirani su Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić za projekt Vinarije u Kutjevu, Gorana Giljanović i Eugen Popović za stadion Luke Šokčevića Šaljepina u Gunji, Branimir Medić i Pero Puljiz za upravnu zgradu Valamar Rivijere u Poreču, Branimir Medić i Pero Puljiz za Lifestyle Hotel Vitar u Bolu na Braču, te Mia Roth i Tonči Čerina za Osnovnu školu "Zorka Sever" u Popovači.

Četiri su nominacije za godišnju Nagradu "Drago Galić" za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture. Nominirani su Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi za "Kuću Staka" na zagrebačkome Jabukovcu, Tomislav Krajina za vikend kuću na Jadriji u Šibeniku, Tomislav Pavelić za dogradnju obiteljske kuće na zagrebačkoj Trešnjevci i Arhitektonski biro Turato (koautori: Idis Turato i Marko Liović) za Bedrock House na Krku.

Za godišnju Nagradu "Bernardo Bernardi" za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u prošloj godini tri su nominacije, a nominirani su Ana Boljar i Ida Križaj Leko za uređenje interijera prostora Rihub u Rijeci, Damir Gamulin i Antun Sevšek za postav izložbe "Prijelomna godina u Hrvatskoj" u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu koja je otvorena u studenome prošle godine, a može se razgledati do rujna ove godine i Vanja Ilić ua Atelier D / 02 u Zagrebu.

Tomislav Premerl (1939. - 2018.) posthumno je nagrađen Nagradom "Neven Šegvić" za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture.

Kako je istaknuto, Tomislav Premerl najistaknutiji je povjesničar hrvatske arhitekture internacionalnoga modernizma, arhitekture između dvaju svjetskih ratova i poslije Drugoga svjetskog rata. Njegovo kapitalno djelo "Hrvatska moderna arhitektura između dva rata - nova tradicija" pionirski je iskorak u obradi i interpretaciji hrvatske moderne, a o važnosti te knjige svjedoče i njezina tri izdanja (1989., 1990., 2015.). Knjiga sintetizira teorijsku misao i projektantsku praksu hrvatske međuratne arhitekture i urbanizma, a istovremeno je i jedinstveni kompendij njezinih aktera i djela čime je postala ishodište svih daljnjih istraživanja hrvatske arhitektonske i urbanističke produkcije 20. stoljeća.

Osim ovoga temeljnog djela kojim se svrstao među vodeće hrvatske povjesničare arhitekture Tomislav Premerl je objavio još četiri autorske knjige iz područja povijesti i teorije arhitekture: Nastajanje u suncu - eseji o makedonskoj arhitekturi s putovanja ljeta 1962. (2002.), Zagreb, grad moderne arhitekture (2003.), Prepoznavanje arhitekture (2005.) te Povijesnost arhitekture (2017.).

Tomislav Premerl stvorio je cjelovito i slojevito profesionalno djelo od monumentalne važnosti za povijest hrvatske arhitekture 20. stoljeća, istaknuto je.

Za godišnju Nagradu "Neven Šegvić" za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture u 2018. nominirani su Neven Fabijanić za "Slike po Ivanu (Đovaniju)", Luka Skansi (urednik), Ivo Alebić, Nives Franić, Primož Fijavž, Studiobotas za prijevod knjige "Moisej Ginzburg: Ritam u arhitekturi", te Darovan Tušek za Leksikon splitske moderne arhitekture.

Godišnja izložba i dodjela Nagrada UHA realizira se u koprodukciji s Društvom arhitekata Rijeka (DAR) i DeltaLabom te programskim pravcem "Slatko i slano" koji je dio projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture.

Izložba će biti otvorena 28. ožujka u Rijeci u prostoru Zgrade IVEX na adresi Delta 5 kada će biti dodijeljene i nagrade, a moći će se razgledati mjesec dana, odnosno do 28. travnja ove godine.