Projekt "Horizont" Ane Mušćet, jedan od rijetkih u recentnoj hrvatskoj umjetnosti koji se bavi sudbinama nestalih u Domovinskom ratu i poraću, osvojio je Grand Prix 57. zagrebačkog salona vizualnih umjetnosti, objavljeno je u utorak na dodjeli nagrada u Meštrovićevom paviljonu
Žiri - Vanja Babić, Branka Benčić, Iva Čurić, Petra Šarin, Leila Topić, Matko Vekić i Josip Zanki ocijenio je kako nas "u razgraničenju neba i zemlje – a što je značenje pojma horizont – umjetnica odvodi na obale Dunava, potičući našu sućut i inzistirajući na pitanju možemo li zamisliti godine i godine nemogućnosti odlaska na grob voljene osobe".
Baveći se temom umjetnica je putovala Vukovarsko- srijemskom županijom i razgovarala s predstavnicima udruga koje traže nestale, a na jednom od putovanja, u općini Lovas, pronašla je biljku ruj koja u njezinoj interpretaciji postaje svojevrsni simbol neoznačenih grobnica ili praznih grobova.
Žiri je Grand Prixom (20 tisuća kuna) rad nagradio "zbog iznimne složenosti rada, nužnosti teme koju obrađuje, vizualne začudnosti kao i plodne procesualnosti odnosno medijske širine".
Video rad Kristine Marić "Dune – the Desert Planet", koji "na izuzetno kreativan, autorski originalan te osviješten način postavlja u relaciju djelovanje čovjeka i prirode, problematizira odnose između umjetno povučenih i prirodnih granica" osvojio je 2. Nagradu ovogodišnjeg Salona, 10 tisuća kuna.
Žiri kaže kako je autorica ostvarila "estetsko-etički nadasve uravnotežen, ali jednako tako i aktualan rad, koji je u trenutku nastanka na doista začudno poetski te artistički relevantan način anticipirao stvarnost koju trenutno živimo."
Posebno priznanje dobio je rad Ivana Prerada "Tricolore" koji se bavi najmoćnijim simbolom države-nacije: zastavama, na način da boju trobojnice ne određuje ona i njeni sustavi nego individualni slikarski proces, "što postaje sjajna metafora o svjetonazorskoj nekonzistentnosti i 'mijenjanju zastava', jedinoj dosljednoj političkoj praksi ovih prostora".
Nagrada HS AICA, dvije tisuće kuna, dodijeljena je Matiji Debeljuhu za instalaciju "Utopija", u kojoj on nudi "suptilno i semantički višeslojno tumačenje svoga odnosa prema naslijeđu koje baštini, grada Pule u kojoj živi".
"Utopija je jedan od najboljih radova u nacionalnoj suvremenoj umjetnosti koji se referiraju na baštinu, situirajući ju u politički, ekonomski i kulturni kontekst, i kao takav jednako dobro funkcionira i izvan tematskog okvira Salona", ustvrdio je žiri (Silva Kalčić, Igor Loinjak i Patricia Počanić).
Uz predavanje Lidije Butković Mićin o povijesti Salona, predstavljena je nova web stranica i novi vizualni identitet kojeg potpisuje Studio Hrvatin.