Raspisan je natječaj za izlaganje na 57. zagrebačkom salonu, koji će se ove jeseni održati u Domu hrvatskih likovnih umjetnika pod nazivom "Mi smo se pojavili kao strategija vječnosti“, što je citat iz osobnog dnevnika Vlade Gotovca, kojeg je vodio tijekom 1971.

Jedna od najstarijih kolektivnih hrvatskih domaćih izložbi recentnog vizualnog izričaja, uz tridesetu godišnjicu samostalnosti i pedesetu obljetnicu Hrvatskog proljeća, obilježenih prošle godine, prema koncepciji Leile Topić te važne i kompleksne obljetnice obradit će posredstvom medijski, odnosno generacijski, heterogenih umjetnika i umjetnica.

U organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika na ovogodišnjem izdanju planiraju se predstaviti radovi koji "reflektiraju, propituju, odnosno analiziraju, koncepte slobode, javnog prostora, kulture sjećanja, nacionalizma, građanstva, ili suvereniteta unutar suvremenog društva".

Teme će se obraditi iz različitih aspekata kulturnog stvaralaštva

Po riječima autorice koncepta, Salon teži predstaviti radove koji stvaraju svježe mogućnosti za kritičku refleksiju i političku mobilizaciju, transformiraju ili interpretiraju nepravde, zablude ili nesnalaženja, povezane s konceptom suverene države poput sustavnog provođenja rasnih, etničkih, vjerskih i rodnih nejednakosti, neučinkovitost borbe protiv korupcije na državnom nivou, rast opresivne države nadzora, provođenja povijesnih revizija, rastuće društvene nejednakosti, bujanje birokratizacije u svim društvenim segmentima ili urušavanje države blagostanja.

Teme će se obraditi iz različitih aspekata kulturnog stvaralaštva: od performansa i intervencija u javnom prostoru do posebno proizvedenih radova.

"Evokativna moć i asocijativni rasponi umjetnosti nesumnjivo reflektiraju koncept državnog suvereniteta jer je proizvodnja umjetnosti neodvojiva s izgradnjom identitetskih, odnosno političkih, zajednica. Dapače, suvremeni oblici suverenosti duboko se oslanjaju na umjetničku reprezentaciju i praksu. Sve kulturne forme, bez obzira je li riječ o filmu, arhitekturi, slikarstvu ili poeziji, istodobno su uključene u artikuliranje ali i osporavanje načela suvereniteta", napomenula je Topić u opisu koncepta.

Salon nastoji vratiti vjeru u emancipatorsku moć kulture

Objasnila je da kustoski koncept podrazumijeva zagovaranje umjetnosti kao oblika vizualne politike, stvaranja platforme za umjetnike/aktiviste slijedeći model platforme, uključujući protivljenje akcijama koje stvara nacionalna država uz opravdanje njezinog prava na suverenost granica.

Topić očekuje kako će planirano konfrontiranje ideje državnosti odnosno suvereniteta i umjetnosti na 57. Salonu pružiti dragocjena znanja osvjetljavanja prirode odnosa moći unutar suvremenog društva, potaknuti osvještavanje urušavanja političke, znanstvene ili obrazovne sfere, osnažiti koncept javnosti i aktivnog uključivanja u društveni život te nastojati vratiti vjeru u emancipatorsku moć kulture.

"Na koncu, izložba predlaže i inzistira na kontinuitetu predanosti i sposobnosti umjetnika da predvide i postavljaju pitanja, odnosno oblikuju sudbine naše neposredne budućnosti", zaključila je.

Pozvani umjetnici su Selma Banić, Igor Grubić, Nicole Hewitt i Damir Očko.

Na natječaj se mogu odazvati vizualni umjetnici svih generacija i umjetničkih disciplina, koji su hrvatski državljani ili strani državljani u Hrvatskoj, s dva umjetnička djela nastala nakon prosinca 2018. godine, zaključno do 1. lipnja.

Sve pristigle radove pregledat će Odbor za odabir umjetnika - Leila Topić (autorica koncepcije), Vanja Babić, Branka Benčić, Sandro Đukić, Petra Šarin, Mirjana Vodopija, Josip Zanki.

Zagrebački salon održat će se od rujna do studenog ove godine, a točan termin izložbe bit će objavljen s rezultatima natječaja.

Salon je 1965. godine utemeljila Skupština grada Zagreba, a od 1976. na izložbi se u trijenalnom ritmu izmjenjuju različite likovne discipline: vizualna umjetnost, primijenjena umjetnost i dizajn, te arhitektura. Stoga ga naizmjence organiziraju Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Udruženje hrvatskih arhitekata.