'Priče o kralju Tomislavu mogu biti povijesno točne ili netočne, to je sasvim svejedno, bitne su ideja i poruka koje on nosi. Isto kao i u legendama o kraljevima i zmajevima nije poanta u tome jesu li zmajevi stvarni ili nisu; djeca već znaju da jesu. Poanta priče je da se zmajeve može pobijediti', rekao je u intervjuu za tportal kipar Nikola Vudrag, autor skulpture i kovanica u zlatu i srebru posvećenih 1100. obljetnici Hrvatskog Kraljevstva.

Vudrag, hrvatski kipar svjetskog glasa i tportalov vizionar godine u sektoru kulture 2023., proteklih mjeseci bavio se umjetničkim odgovorima i (re)akcijom na proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, a ona se obilježava ove godine u čast kralja Tomislava. Upravo je njegova likovna rješenja odabrala Hrvatska narodna banka za izradu kovanica u zlatu i srebru koje slave tog vladara. U razgovoru za tportal Vudrag otkriva sve detalje svojih umjetničkih projekata posvećenih ovoj obljetnici.

1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava: Vudragove kovanice u zlatu i srebru za HNB

U Hrvatskoj kovnici novca još su 2023. godine razgovarali o prigodnim kovanicama posvećenim kralju Tomislavu, a sada razmišljaju o novim edicijama za 2027. godinu.

'Izrada kovanice obično traje i do dvije godine jer je riječ o jednom od simbola države, uz grb i himnu, bilo da se radi o optjecajnom, komemorativnom ili investicijskom novcu. Dugotrajan je to proces koji počinje od inicijative, idejnih rješenja, crteža i nacrta. Prolazi i komisije Hrvatske narodne banke i Hrvatske kovnice te one donose svoj sud oko izgleda, poruke koju kovanica nosi, simbola, a na kraju i samih količina', rekao je Vudrag za tportal.

'Preko 60 ljudi sudjeluje u procesu izrade kovanica'

Nakon toga, dodaje, slijedi kreativni proces: modeliranje i izračun kovanice, pri čemu treba izračunati visine reljefa, uskladiti površine, kutove kovanja, utezanja, distribuciju materijala te preklapanje motiva s obje strane.

'Tek na kraju dolazimo do izrade alata za kovanje, obrade površina na njima, probnih otkova, ambalaže i samog puštanja u prodaju ili optjecaj. Moj je samostalan, ujedno maksimalan angažman u idejnim rješenjima, ručnom modeliranju ispod 1,2 milimetra visine reljefa te kasnije obradama površina, no kad bismo izbrojili od ideje do finala, siguran sam da uz mene ima preko 60 ljudi koji sudjeluju u svim procesima', objašnjava Vudrag.

Osim kovanica za Hrvatsku narodnu banku, autor je skulpture posvećene 1100. obljetnici krunidbe kralja Tomislava, a koja se nalazi u Varaždinu, ispred tamošnje Druge gimnazije i Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest.

Skulptura u Varaždinu kao ostatak veličanstvenog kraljevstva

'Skulptura predstavlja suvremen pristup javnom spomeniku, i to distancirajući se od tradicionalnih bista s postoljem. Koncipirana je kao fragment monumentalnog kipa, nalik arheološkom nalazu, ostatku nekadašnjeg veličanstvenog kraljevstva', kaže Vudrag napominjući da njen izgled 'simbolizira kontinuitet i trajnost'.

'Iako je prošlo više od tisuću godina, hrvatska povijest i identitet ostaju prisutni na istom prostoru, samo u drugačijem obliku. Autorska se ideja temelji na epskom i monumentalnom pristupu čiji je cilj privući mlade generacije stvarajući vizualno djelo koje rezonira s njihovom estetikom', napominje.

Vudragov spomenik kralju Tomislavu snažan je, ali fragmentiran i djeluje kao relikt prošlosti.

'Sama ideja Tomislava kao ujedinitelja direktno je vezana uz samu izvedbu oblika skulpture, a koja je ujedno mjesto okupljanja. Objekt sam za sebe, odvojen od okoline, nikad mi nije bio privlačan u skulpturi i oduvijek sam tražio onaj zadnji dio koji zaokružuje cijelu priču, a to su društveno sudjelovanje, interakcija ili integracija', dodaje.

Skulptura kao učionica na otvorenom

Javna je skulptura, prema Vudragu, uspješna tek kad vidi potpise zaljubljenih tragova na njoj i tragove ruku jer je taktilni aspekt jednako važan kao i vizura rada.

'Kod Tomislava cijeli postav njegovih razlomljenih dijelova, koji se prostiru preko 20-ak metara kvadratnih, privlači ljude da prolaze kroz njega, da on postane checkpoint ili mjesto nalaženja, druženja. Najviše me usrećilo kad sam nekoliko dana nakon njenog otvorenja kod Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest i Druge gimnazije Varaždin, gdje se skulptura nalazi, saznao da će se dolaskom toplijih vremena taj prostor koristiti kao učionica na otvorenom, što je za mene zaokružilo priču oko skulpture Tomislava kao ujedinitelja i priče o nacionalnoj povijesti', dodaje.

4 tisuće veznih i čeličnih elemenata kroz koje prolazi svjetlost

Vudragov kralj Tomislav sklopljen je od preko četiri tisuće veznih i čeličnih elemenata - glava i kruna sastavljeni su od međusobno odvojenih elemenata na točno tri milimetra kako bi svjetlost noću mogla prolaziti kroz mrežu pukotina.

'To nije tradicionalni spomenik. Nastojao sam maksimalno izbjeći klasični prikaz 'bista – postolje', a razmak između elemenata je, također, namjerna i svjesna odluka. Čelik je svojevrsni kalup povijesti koji postaje samo ljuska, forma koja tek nagovještava ono što se krije iznutra', kaže.

Iz njegove je varaždinske radionice skulptura prevezena kamionom za izvanredni teret jer je prelazila gabarite sanduka.

'Nisu snaga i monumentalnost ovog spomenika u njegovoj masivnosti metala ili veličine, nego u svjetlu koje izbija iz njegove jezgre. Nije to samo rasvjeta, već simbolička manifestacija ideje: kralj Tomislav koji nije samo portret, već živa misao koja traje, neuništiva i prožimajuća, poput svjetlosti koja izbija i ne može se zatvoriti u kalup', kaže.

'Zanima me samo ono što predstavlja kralj Tomislav'

Premda se pitanja krunidbe, ali i samog postojanja kralja Tomislava provlače po medijima i akademskim krugovima, za Vudraga je glavni fokus ideja onog što on predstavlja.

'Nakon raspada svih legendarnih carstava oko nas, netko je ujedinio izgubljene narode, formirao ih u jedno kraljevstvo, dao im priliku za razvoj, organizaciju, prosperitet i, najvažnije, strukturu. Sve te temelje postavio je Tomislavus, rex Croatorum, a time i nacionalni identitet. Uspoređujem to sa skraćenom, suvremenom inačicom: godina je 1971., Valid al Uma Zajed (Otac Nacije) ujedinjuje šest velikih dinastija u državu, formira se nacija i u 54. godini od prazne pustinje postaju ono što su danas - Ujedinjeni Arapski Emirati. Jedina je razlika u tome da naša priča službeno počinje 925. godine, traje preko tisućljeća i itekako je inspirativna i vrijedna umjetničke pažnje. Tomislav je u tom umjetničkom kontekstu za mene simbol vremena, ideja ujedinjenja, naše strukture, nacionalnog identiteta i povijesti', dodaje Vudrag.

Maslina koja raste iz stijene: Simbol žilavosti i otpornosti

Još od davnina, ističe, i to od Mezopotamije sve do antičke Grčke, civilizacija se širila poput organizma, narodi su se formirali, rušili, stvarali novi, sve na temeljima onih prethodnih.

'Tako su se i misao i znanost antičke Grčke proširile i kreirale sustav Rima, a mi smo geografski bili jedan od naroda u toj putanji. Bili smo dio te priče, a kasnije preobrazbom Rimskog Carstva u Crkvu i Vatikan pojavila se prilika za samostalnost i rođenje vlastitog nacionalnog identiteta. Formiranjem takve političke strukture izazvali smo reakcije okoline i prošli kroz razne teritorijalne izazove u povijesti. Zato sam i odabrao maslinu za drugu stranu kovanice, kao simboličan motiv Hrvatskog Kraljevstva, plodnu maslinu koja raste iz stijene ne samo kao simbol Mediterana, već žilavosti, otpornosti i ustrajnosti na mjestu na kojem drugi nisu uspjeli', objašnjava Vudrag.

'Umjetnost ima ulogu ovjekovječiti ono što smo bili, inspirirati nas za ono što ćemo tek postati'

Ako se malo udaljimo, napominje, od samog lika kralja Tomislava, vidimo tisućljeće i stotinu godina povijesti.

'Ne stoljeće, ne nekoliko stotina godina, nego 1100. godina jedne nacije koja se i danas geografski nalazi na istom mjestu. Bez obzira na kraljeve, to je tisućljeće borbi, mira, ratova, različitih kraljevstava i carstava, federacija i država, a mi smo još uvijek tu. Danas, kad se sve više spominju pitanja nacionalnog identiteta u već destabiliziranoj Europi, koja pomalo gubi identitet, kralj Tomislav za mene je podsjetnik na ono što nam je oduvijek u krvi', kaže.

To su, dodaje, prvi shvatili Rimljani kad smo bili deseta legija Rimskog Carstva, saznali su Turci i Mađari, ali i Napoleon.

'Kravata koju danas nosimo nekad je značila nešto sasvim drugo... Cijeli Balkan ima određeni status u svijetu, status izgrađen na genijalnim znanstvenim umovima i neustrašivim ratnicima, i smatram da to ne smijemo zaboraviti. Umjetnost može i ima tu ulogu ovjekovječiti ono što smo bili, inspirirati nas za ono što ćemo tek postati', kaže.