Suvremena britanska adaptacija romana o detektivu Sherlocku Holmesu u obliku televizijske serije koja radnju smješta u London 21. stoljeća osvojila je kritiku i gledatelje diljem svijeta, no možda je manje poznato da je Holmesov 'otac', utemeljitelj žanra kriminalističkih romana Arthur Conan Doyle bio spiritualist koji vjeruje u vile, a okušao se i u politici, piše britanski The Telegraph.

Prema pisanju toga lista, osim što je inaugurirao žanr krimića, Doyle je navodno još u mnogočemu bio prvi. Tako je bio među prvim motoriziranim Britancima, a auto je navodno kupio i prije nego što je ikad prvi put sjeo u nj. Čak je 1911. sudjelovao u međunarodnoj utrci Prince Henry Tour, u kojoj su se britanska vozila natjecala s njemačkima. Doyle je sa suprugom bio u britanskoj momčadi.

Bio je i veliki sportaš - amaterski je igrao nogomet (bio je golman Portsmouth Association Football Cluba, preteču današnjeg kluba Portsmouth FC), a obožavao je kriket, kao i skijanje te je nakon selidbe u Švicarsku pomogao u popularizaciji tog zimskog sporta. Ujedno je bio i prvi Englez koji je zapisao neka svoja skijaška iskustva, točno predvidjevši da će u budućnosti Švicarska biti popularno skijaško odredište.

Pisac, pravog imena Arthur Ignatius Conan Doyle, 1902. odlikovan je viteštvom, ali ne zato što je stvorio Sherlocka Holmesa: kralj Edward VII. proglasio ga je vitezom zbog rada na pamfletu vezanom uz Burski rat u kojemu nije mogao sudjelovati kao vojnik jer je bio predebeo, ali je zato volontirao kao liječnik.

Čak dvaput se (neuspješno) natjecao za mjesto u britanskom parlamentu kao zastupnik unionista, a prije nego što se počeo baviti pisanjem okušao se i kao liječnik: otvorio je oftalmološku ordinaciju u Londonu no, kako priznaje u svojoj autobiografiji, kako mu nikad nijedan pacijent nije prekoračio prag, mogao se više posvetiti pisanju.

Prijateljevao je s autorom 'Petra Pana' Jamesom Matthewom Barriejem, s kojim je ponekad i surađivao, a među njegovim su prijateljima bili i Bram Stoker, autor 'Drakule' te Robert Louis Stevenson koji je napisao 'Otok s blagom', a s Georgeom Bernardom Shawom 1912. javno se posvađao oko nesreće na Titanicu. Doyle je bio osupnut Shawovim ogorčenim komentarima na hrabrost mnogih od putnika na tonućem brodu.

Iako je Holmes njegov najpopularniji lik, Doyle ga nije osobito volio pa ga je 1893. odlučio ubiti (deset godina poslije ponovno ga je oživio pod pritiskom javnosti), a švicarski grad Meiringen u kojemu se odvija roman u kojemu Sherlock gubi život jedan je trg 1988. preimenovao u Trg Conana Doylea.

Osim što je pisao krimiće, Arthur Conan Doyle i sam je riješio jedno ubojstvo. Njegovu je pozornost privukao slučaj ubojstva bogate 82-godišnjakinje iz Glasgowa Marion Gilchrist. Doyle je primijenio 'Holmesovu metodu', razotkrio nove dokaze, ponovno pozvao svjedoke i doveo u pitanje dokaze tužiteljstva te u konačnici uspio osloboditi optuženoga Oscara Slatera.

Umro je 7. srpnja 1930., srušio se u svojem vrtu držeći se jednom rukom za srce dok je u drugoj držao cvijet. Posljednje riječi uputio je svojoj supruzi, kojoj je šapnuo: 'Bila si divna.'

Dok je njegov najpoznatiji junak veliki skeptik po pitanju mnogočega, Conan Doyle bio je spiritualist koji vjeruje u razne medije pa i u vile: uložio je milijun dolara u njihovu promidžbu te čak o tome napisao i knjigu 'Dolazak vila' (1921). Nakon njegove smrti, u londonskom Royal Albert Hallu održana je spiritualistička seansa na kojoj su tisuće ljudi, među kojima i njegova supruga i djeca, pokušali prizvati njegov duh. Autor se nije pojavio iako mu je na pozornici pripremljen i prazan stolac, no brojni su nazočni poslije tvrdili kako su snažno osjećali njegovu prisutnost.