Slavan, a nepoznat

Magazin Time 2010. uvrstio ga je među sto najutjecajnijih ljudi svijeta, pored Stevea Jobsa i Baracka Obame, a od 2014. vodi se kao britanska kulturna ikona, uz rame Shakespeareu, Beatlesima, J.K. Rowling i samoj kraljici Elizabeti II. A opet, još uvijek nitko ne zna tko je taj Banksy, osim da je iz Bristola i da mu je oko 40 godina. Možda. S vremenom su se, dakako, razvile brojne teorije oko toga tko se krije iza svjetski slavnog pseudonima, a među uvjerljivijima je ona da je u pitanju Robin Gunningham rođen 1973. u blizini Bristola. Tu je i ona da je iza svega frontmen Massive Attacka Robert Del Naja, koji je u mladosti bio dijelom bristolske grafiti scene. Neki pak sumnjaju na Jamieja Hewletta, engleskog crtača stripova, dizajnera i suosnivača virtualnog benda Gorillaz, a neki na Pierrea Koukjiana, bejrutskog umjetnika koji živi i radi u Švicarskoj i koji je prisustvovao samouništenju 'Djevojčice s balonom' u Sotheby'su ovog mjeseca. Bio je, navode svjedoci, previše oduševljen paranjem platna, kličući da je to 'prekretnica u povijesti suvremene i konceptualne umjetnosti'. Ima ih, dakako, i koji vjeruju da se iza imena Banksy krije barem sedmero ljudi, a BBC na svojoj stranici nudi čak dva intervjua s tipom za kojeg tvrde da je misteriozni umjetnik. Pritom lijepo upozoravaju: 'Ne možemo nikako dokazati da smo zaista razgovarali s Banksyjem. Morat ćete sami odlučiti je li to on ili nije.'

Put do vrha

Još je početkom devedesetih Banksy bio član bristolske underground scene i bavio se freehand grafitima, a prvi veliki mural mu je 'The Mild Mild West' iz 1997. Napravio ga je u Bristolu na zidu zgrade nekadašnjeg odvjetničkog ureda i na njemu prikazao trojicu policajaca koji se u uličnoj pobuni suprotstavljaju medvjediću koji u šapi drži Molotovljev koktel.

Od 2000. Banksy se okreće tehnici kojom se i proslavio, stencilima, a na ideju je, kako je u jednoj prilici ispričao, došao dok se skrivao od policije ispod kamiona za odvoz smeća. Stencil grafite je odabrao jednostavno jer ih može brže napraviti, a od početka su mu poruke antiratne i antikapitalističke, redovito zajedljivo duhovite i prepoznatljivih motiva, često djece i starijih ljudi, štakora i majmuna, policajaca i vojnika. Nakon Bristola i Londona glas o umjetniku sve se više širio, a pažnju međunarodnih medija privukao je 2005., kad je na izraelskom sigurnosnom zidu, na granici Izraela i Zapadne obale, naslikao devet murala koji satirički tematiziraju živote s onu stranu zida. Među muralima je bila i njegova već klasična djevojčica, koja u toj verziji drži balon i pomoću njega se uspinje do vrha zida. Iduće godine u starom skladištu u Los Angelesu Banksy je priredio izložbu 'Barely Legal', kojom se predstavio američkoj publici. Glavna atrakcija bila je instalacija 'Slon u prostoriji', zapravo pravi slon obojen dječjim bojama za lice. Većina posjetitelja to, dakako, u tom trenu nije shvatila, a trikom (i njegovom porukom) Banksy je oduševio nove horde obožavatelja, među njima i brojne slavne. Christina Aguilera tako je, primjerice, 2006. kupila njegovu 'Kraljicu Viktoriju', prikazanu kao lezbijku, te još dva printa, piše Telegraph. Nakon toga na aukciji u londonskom Sotheby'su Banksyjev set slika Kate Moss prodan je za rekordnih 65.700 dolara. Novinari su zbog tog velikog uspjeha odmah skovali i frazu 'Banksyjev efekt' jer se zahvaljujući njemu javio i interes kupaca za radove drugih uličnih umjetnika.

Djevojčica s balonom

Svakako najpoznatiji Banksyjev motiv, koji su Britanci prošle godine izabrali kao omiljeni umjetnički rad u zemlji, nedavno je postao još poznatiji nakon što se jedna od njegovih verzija djelomično samouništila na aukciji. Prikazana tako da iz ruke u vjetar pušta crveni balon u obliku srca, 'Djevojčica' se najčešće interpretira kao umjetnikov način da komentira gubitak nevinosti, a pojavila se 2002. na njegovu grafitu na mostu Waterloo na južnoj obali Temze, u središtu Londona. Ni ta ni ostale rane 'Djevojčice' iz okolice Londona danas nisu sačuvane. U međuvremenu je dobila i nekoliko inačica, služeći umjetniku da naglasi specifične političke poruke. Primjerice, 2014. pomoću nje je upozorio na treću obljetnicu sirijske izbjegličke krize i umjesto djevojčice nacrtao izbjeglicu te dodao hashtag #WithSyria. Na izborima u Velikoj Britaniji 2017. balon je pak obojio u boje Union Jacka.

Skupo, skuplje, najskuplje

Iako je na aukciji u Londonu prodana za nevjerojatnih 1,4 milijuna dolara, 'Djevojčica s balonom' nije najskuplji Banksyjev rad. Na prvom je mjestu zapravo njegova obrada slavnog Damiena Hirsta, slika 'Keep it Spotless', koja prikazuje hotelsku spremačicu u Los Angelesu kako podiže Hirstovu točkastu sliku da bi pomela ispod nje. Zbog ovog rada i brojnih drugih neobičnih podudarnosti javile su se sumnje da su dva umjetnika zapravo poslovni suradnici, tj. da Hirst financira Banksyjeve umjetničke pothvate.

Kako god bilo, 'Keep it Spotless' na Valentinovo prije deset godina na aukciji u njujorškom Sotheby'su prodana je za 1,8 milijuna dolara, navodi Artnet, dodajući da su zasad još dva Banksyjeva rada probila granicu od milijun dolara. To su petodijelna slika 'Simple Intelligence Testing', koja prikazuje čimpanzu kako u testu inteligencije otvara sefove u potrazi za bananom, prodana također 2008. za 1,3 milijuna, te skulptura 'Submerged Phone Booth', prodana 2014. za 1,2 milijuna dolara.

Težak 20 milijuna

Jednu od najglasnijih poruka protiv komercijalizacije svoje umjetnosti Banksy je poslao 2013., kad je u New Yorku starijeg muškarca unajmio da mu na uličnom štandu prodaje potpisane radove po cijeni od svega 60 dolara. Prodalo ih se samo osam, a izvanrednu priliku iskoristila su tri kupca. Što se tiče prodaje u galerijama i na aukcijama, Banksy ih redovito naziva neovlaštenima, a i slučaj samouništavanja 'Djevojčice s balonom' još je jednom pokazao što misli o cijeloj toj stvari. Kad se slika poluuništila, Sotheby's se, kako nalaže procedura, za potvrdu autentičnosti novog rada - nazvanog 'Love is in the Bin', obratio Banksyjevom predstavniku. Od 2009., otkako se rastao od dotadašnjeg agenta Stevea Lazaridesa, to je Pest Control Office, u prijevodu Odjel za suzbijanje nametnika. Na službenim stranicama 'ureda' stoji kako je postupak dobivanja potvrde autentičnosti 'dugotrajan i zahtjevan' jer su svi radovi nastali u 'uznapredovalom stanju intoksikacije'. Što se tiče direktne kupnje od samog umjetnika, Pest Control navodi kako je trenutno, a to je u svako doba, 'dostupno nešto/ništa'. 'Baviti se grafitima teško je samo po sebi i prije nego im dodate menadžere kojekakvih hedge fondova željnih da ih otkinu sa zida i objese iznad kamina. Kako bi se ulična umjetnost sačuvala tamo gdje pripada, preporučujem ljudima da ništa ni od koga ne kupuju, osim ako to nešto u startu nije proizvedeno da bi se prodavalo', poručuje Banksy, za kojega Forbes procjenjuje da je težak 20 milijuna dolara.

Borba za opstanak

Iako svijest o umjetničkoj vrijednosti Banksyjevih radova stalno raste, on se i dalje mora boriti za njihov o(p)stanak na ulici. Mnogi su mu murali dosad uništeni, bilo da su uklonjeni radi prodaje, bilo potpuno te djelomično prebojani zbog rivalstva ili 'problematične' poruke koju šalju. Primjer takve problematične poruke svakako je onaj iz 2014. u engleskom Clactonu na Moru, čije je okružno vijeće naredilo da ga se uništi jer je 'uvredljiv i rasistički'. Na muralu mrzovoljna grupica sivih golubova usmjerava bijes na lastavicu s natpisima 'Imigranti nisu dobrodošli' te porukama 'Vrati se u Afriku' i 'Miči se od naših crva'. U veljači 2013., primjerice, mural oslikan na zidu londonske trgovine Poundland misteriozno je nestao, a prikazivao je bosonogog dječaka za šivaćom mašinom i sa zastavom Ujedinjenog Kraljevstva. Djelo naziva 'Slave Labour' tumačilo se kao kritika dječjeg rada jer se lanac trgovina Poundland svojedobno suočavao s optužbama da prodaje artikle koje izrađuju djeca u Indiji.

Mural se, osim toga, shvatio kao ruganje proslavi dijamantnog jubileja kraljice Elizabete II, a samo nekoliko dana nakon nestanka pojavio se na aukciji u Miamiju. Zbog pritiska javnosti odmah je povučen, ali se nije razjasnilo tko stoji iza prodaje. U engleskom Cheltenhamu 2016. je maknut i vjerojatno uništen također poznat i tada zaštićen 'Spy Booth', kojim je Banksy tematizirao globalnu aferu prisluškivanja 2013., a 2016. uništen mu je i mural u francuskom Calaisu, na ulazu u nekadašnji izbjeglički kamp. Na njemu je Steve Jobs nazvan sinom migranta iz Sirije na kojega je dodan natpis 'LONDON CALLiNG'. U nekim situacijama uništenja su bila 'slučajna', kao recimo u Melbourneu, gdje su čistači prebojili grafit štakora u travnju 2010. I čuveni Banksyjev rad na zidu blizu londonske željezničke postaje iz 2002., mural koji prikazuje likove Johna Travolte i Samuela L. Jacksona iz 'Paklenog šunda' s bananama umjesto pištolja, uništen je 2007., piše BBC. Prebojili su ga radnici željeznice, a na pitanje medija zašto su to učinili službeni odgovor bio je kako su to profesionalni čistači, a ne likovni kritičari.

Skoro pa Oscar

Banksy je svoj prvijenac, prvi svjetski 'street art film katastrofe', predstavio početkom 2010. na Sundanceu. 'Exit Through the Gift Shop' govori o izvjesnom Thierryju Guetti, francuskom prodavaču odjeće koji je u slobodno vrijeme snimatelj amater i ljubitelj grafita, a koji je zbog filma zaradio i tužbu. Guetta kamerom dokumentira akcije raznih uličnih umjetnika i u jednom trenu nabasa na Banksyja koji ga nagovori da se i sam počne baviti street artom. Malo-pomalo, u Banksyjevoj organizaciji, Guetta postaje totalni hit, 'budućnost umjetnosti', fenomen zvani Mr. Brainwash, čija se banalna djela prodaju po vrtoglavim sumama.

Ovaj Banksyjev filmski osvrt na komercijalizaciju supkulture obišao je i ostale svjetske prestižne festivale, a na Zagreb Film Festivalu predstavljen je kao 'Uradi i bježi'. Bio je, osim toga, kandidat za Oscara 2010. Kada je objavljeno da je nominiran, Banksy je napisao: 'Ovo je veliko iznenađenje... Ne slažem se s konceptom ceremonija dodjele nagrada, ali sam spreman napraviti iznimku za ovu za koju sam nominiran. Zadnji put kad je muškarac obojen u zlatno bio u mojoj kući, to sam bio ja.' Uoči Oscara umjetnik je napravio brojne murale na ulicama Los Angelesa, a mnogi su se ponadali da će se, ako pobijedi, pojaviti na dodjeli, makar s maskom. 'Exit' ipak nije dobio nagradu. Te je godine otišla filmu 'Inside Job', a u ožujku 2011. Banksy je na to odgovorio, naravno, muralom - djevojčicom koja drži slavni kipić i duri se.

Aktivist sa sprejem

Otpočetka Banksy svoj rad koristi kako bi komentirao goruća socijalna i politička pitanja, a među najvažnijim mu je temama svakako pitanje Izraela i Palestine, kojim se bavio i u slavnom serijalu murala iz 2005. Od najnovijih aktivnosti vezanih za ovu problematiku je hotel u palestinskom gradu Betlehemu, otvoren u ožujku 2017. svega nekoliko metara od zida koji je Izrael podigao prema Zapadnoj obali da bi se odvojio od Palestinaca. Pod nazivom 'Walled Off', Banksy ga je reklamirao kao 'hotel s najgorim pogledom na svijetu' jer svaka soba gleda upravo na zid. U 2015. u Gazi je napravio niz murala, među kojima se ističe onaj mačića na ostacima kuće razrušene u izraelskim bombardiranjima. Ispod fotografije napisao je da je želio skrenuti pozornost na uništavanje Gaze, ali da na internetu ljudi žele promatrati samo sličice mačaka. Temom izraelsko-palestinskog sukoba bavi se i u svojoj 'božićnoj čestitki', slici Josipa i Marije koji ne mogu do Betlehema zbog izraelske sigurnosne ograde. U Jeruzalemu, na putu prema Betlehemu, naslikao je i mural 'Rage, the Flower Power', na kojem je muškarac u stavu bacanja Molotovljevog koktela, ali u ruci drži buket cvijeća. Pedofilije među katoličkim svećenicima dotaknuo se u djelu 'Kardinalni grijeh' u Liverpoolu 2011., a povodom UN-ove konferencije o klimatskim promjenama 2009. napravio je niz murala, od kojih je jedan uključivao i frazu potopljenu u vodi - 'Ne vjerujem u globalno zatopljenje'. U engleskom Brightonu prikazao je dva policajca kako se ljube ('Kissing Coppers', 2013.), u New Yorku je postavio instalaciju 'Sirens of the Lambs', koja se sastojala od desetaka plišanih životinjica naguranih u kamion za prijevoz stoke, a prošle godine muralom u doverskoj trajektnoj luci ostavio je i komentar na Brexit - zastavu EU-a s jednom zvjezdicom 'u nestajanju'.

Zastrašujući Disneyland i Simpsoni

Banksy je 2015. osmislio svoju, postapokaliptičku verziju Disneylanda, Dismaland, u kojemu su prikazane zastrašujuće verzije Disneyjevih likova. Pepeljuga u kočiji okružena paparazzima nakon prometne nesreće, kao referenca na smrt princeze Diane, jezero puno migranata, kamp za obuku anarhista... To su samo neki od izložaka ovoga tematskog parka u kojem su radove predstavili i drugi poznati umjetnici, poput Damiena Hirsta i Jenny Holzer. Izložba je u obliku parka u britanskom gradu Weston-super-Mare trajala tridesetak dana, a potom su instalacije prebačene u Calais u Francuskoj. Osim te, Banksy je napravio stravičnu verziju Simpsona, odnosno uvodne scene kultnog animiranog serijala, prikazane u listopadu 2010. Nakon što se članovi obitelji Simpson standardno zavale u sofu kreće Banksyjeva animacija koja prikazuje masovnu proizvodnju majica, plišanih medvjedića i ostalih promotivnih materijala koje krase popularni likovi crtića. Njih u podzemnom pogonu ispunjenom štakorima i mrtvačkim glavama izrađuju beživotni radnici služeći se pritom najbrutalnijim metodama, poput ubijanja mačića da bi njihovim krznom ispunili plišane igračke likova Simpsona.

'Bolje vani nego unutra'

I kad izlaže, Banksy to radi drugačije pa je svoje obožavatelje tako oduševio u listopadu 2013., kad je na ulicama New Yorka upriličio 'izložbu', odnosno niz akcija pod imenom 'Better Out than In'. Ideja je bila da, na iznenađenje građana, svakog dana otkrije barem jedan svoj novi rad te da to dokumentira na svojoj službenoj stranici. Uglavnom se radilo o njegovim karakterističnim stencil grafitima s političkim porukama, a samim nazivom referirao se na poznati citat Paula Cezannea koji je rekao kako djela izrađena u studiju nikad neće biti dovoljno dobra kao ona izrađena vani. Nepredvidljivost 'izložbe' izazvala je sveopće oduševljenje i pomutnju među Banksyjevim obožavateljima, ali i nemale probleme s lokalnim vlastima te s konkurentima koji su vandalizirali radove. O cijelom pothvatu 2014. je snimljen i dokumentarac 'Banksy Does New York'. Inače, Banksyjeva dosad najveća konvencionalna izložba je ona u njegovu rodnom Bristolu iz 2009., otvorena nedugo nakon što je raskinuo s Lazaridesom i pokrenuo Pest Control. Pod nazivom 'Banksy protiv bristolskog muzeja' nudila je preko stotinu njegovih djela, od čega čak 78 novih. Samo u prvom vikendu posjetilo ju je više od 8500 ljudi, a u idućih 12 tjedana zabilježila je više od 300 tisuća posjeta.