Svečanosti dodjele akademskog naslova počasnog doktora bio je nazočan i premijer hrvatske Vlade Ivo Sanader, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac, ministar kulture Božo Biškupić i drugi uglednici javnog i političkog života.

Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš podsjetio je da je Lustig svršetak II. svjetskog rata dočekao u dobi od 13 godina, kao jedan od rijetkih preživjelih iz nacističkog koncentracijskog logora Auschwitz.

Povijesna iskustva uče nas kako su 'sunovrati u ponore ljudskog zla i masovih zločina u ime ideologije, nacije ili države mogući i u visokorazvijenim demokracijama', kazao je Bjeliš dodajući da nam je dužnost nikada ne bježati od tog tereta i odgovornosti.

Dužnost nam je ustrajno razumom i emocijom razlikovati dobro od zla i nalaziti put koji naši potomci neće željeti zaboraviti kao nepodnošljivu moru, istaknuo je rektor, ocjenivši da je upravo Lustig tu zadaću ispunio.

Branko Lustig zahvalio je na počasnom doktoratu, istaknuvši da nikada nije sanjao da će dobiti taj naslov, skromno priznavši kako još uvijek misli da ga nije zaslužio. Podsjetivši na svoj bogat i osebujan životni put, istaknuo je da se kroz život probijao sam, a da je u svijet ušao obilježen nošenjem židovskoga znaka i tetoviranim brojem iz konclogora. Akademije dramskih umjetnosti (ADU) se prisjetio kao mjesta gdje je počeo otkrivati novi svijet i nevjerojatne osobe i intelektualce za koje drži da su obilježili Hrvatsku.

Prisjetio se svog prvog i posljednjeg glumačkog pokušaja, nakon čega se okrenuo organizaciji filma s druge strane kamere. U Americi je završio, jer mu cilj nije bio ostati u domaćem filmu, a nije bio zadovoljan ni sa suradnjom u europskoj kinematografiji.

Iza sebe imam više od 100 filmskih naslova koje sam potpisao kao jedan od stvaratelja, kazao je Lustig dodajući da je prvog Oscara dobio za film 'Schindlerova lista', a drugoga za 'Gladijatora'.

'Za naš život, za naše dileme, probleme, ali i nezadovoljstva više nitko od vanjskih čimbenika nije kriv: možda smo ponekad sami sebi najveći neprijatelji, jer smo izgubili povijesne mjere kritičnosti umjesto da vjerujemo u ljepotu svoje zemlje, generacije koje dolaze, sposobnost ljudi kojima treba pružiti priliku da dorastu svim izazovima i opasnostima koje nude nove europske zajednice', poručio je Lustig.

Branko Lustig (1932., Osijek) upisao je glumu na ADU 1951./52. Bio je producent filma 'Bitka na Neretvi', nominiranom za Oscara za najbolji strani film. U Hollywood odlazi 1988. gdje postaje producent brojnih filmova A produkcije. Godine 2004. proglašen je počasnim građaninom Osijeka, a 2008. postaje počasni predsjednik Jewish Film Festivala u Zagrebu i predavač na ADU.