Stručna rasprava pod nazivom 'Kulturne politike i kulturne industrije kao poticaj gospodarskog razvoja' održana je u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, a riječ je o dvanaestom skupu u sklopu tribine 'Inovacije i transfer tehnologije - poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske' koju organizira Sveučilište u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske.

Ovu stručnu raspravu suorganizirao je poslijediplomski sveučilišni specijalistički interdisciplinarni studij 'Intelektualno vlasništvo', njezin voditelj bio je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, a panel raspravu moderirala je voditeljica poslijediplomskoga sveučilišnog specijalističkog interdisciplinarnoga studija 'Intelektualno vlasništvo' doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković.

Skup je okupio brojne kulturne djelatnike, uvodno je izlagala ministrica Obuljen Koržinek i sudjelovala u radu višesatne tribine kojoj je cilj bio razmotriiti i istaknuti utjecaj dobro promišljene i usmjerene kulturne politike na rast hrvatskoga gospodarstva.

Građani moraju sudjelovati u kulturi 

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ustvrdio je kako u demokratskom društvu građani moraju sudjelovati u kulturi što je i jedno od njihovih temeljenih ljudskih prava. Podsjetio je da je osnivač Akademije, modernoga Sveučilišta u Zagrebu i Galerije starih majstora biskup Josip Juraj Strossmayer time poručio da je umjetnost jednako važna za razvoj nekoga društva kao i znanost.

Ocijenio je da postoji dosta nerazumijevanja u vezi sektora kulturne industrije jer se dugo sve što je vezano uz umjetnost smatralo nadogradnjom i luksuzom, iako je današnji način rada i razmišljanja u velikoj mjeri standardiziran i preuzet iz kulturne industrije.

Akademik Kusić istaknuo je da su kulturne industrije jedan od najbrže rastućih sektora, da u njima u leži veliki razvojni potencijal, tim više što se kulturna industrija pokazala najotpornijom na recesiju i krizu, budući da je bazirana na kreativnosti i stalnom nalaženju novih rješenja. Zbog toga sve strategije gospodarskog razvoja u Europskoj uniji prepoznaju kreativnost i inovativnost kao pokretačku snagu. Po njegovim riječima, filmska umjetnost primjer je kulturne  industrije koja pridonosi gospodarstvu, turizmu i prepoznatljivosti Hrvatske.

Rektor zagrebačkoga Sveučilišta Damir Boras također je uvjeren u veliki potencijal koji kulturne i kreativne industrije imaju za gospodarski rast, kao i da taj potencijal imaju i tri umjetničke akademije najvećega hrvatskog sveučilišta. 

Nema ažurnih i usporedivih statističkih podataka, to treba žurno riješiti

Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je kako je sustav povrata poreza za ulaganje u filmsku industriju uveden zakonom iz 2011. godine, rekavši da se sada procjenjuje da oko tisuću i pol ljudi u Republici Hrvatskoj radi kroz taj sustav koji nazivamo 'izvoz filmskih usluga'. Uvjerena je da takvi potencijali postoje i na drugim područjima, posebice na onima koja nisu jezično uvjetovana.

Obuljen Koržinek zauzela se i za mjere socijalne politike i zaštite umjetnika kojima se, spomenula je, u razvijenim zemljama porezne prijave računaju na tri godine, a ne na godinu dana. Jer, objasnila je, umjetnik može jednu godinu jako puno raditi, a iduće dvije godine gotovo ništa. Kako je rekla, to je samo jedna u nizu specifičnosti u području umjetnosti i kulture koja baš i nisu usporediva s drugim područjima.

Upozorila je na nedostatak ažurnih i usporedivih statističkih podataka što će se, ustvrdila je, trebati žurno riješiti jer, smatra, bez usporedivih podataka i onih koji se redovito prikupljaju ne možete osmišljavati racionalne i sustavne politike.

Ministrica je istaknula kako se u Hrvatskoj na različite načine pristupa reguliranju pojedinih područja kulture  i uvjerena je kako je upravo incijativa za donošenje strategije za poticanje razvoja kulturnih i kreativnih industrija, koju je pokrenuo klaster kulturnih i kreativnih industrija, izrazito važna. Izvijestila je da se o tome već razgovaralo i vjeruje da će se za nekoliko tjedana objaviti tender za izradu nacionalne strategije razvoja kulture u okviru koje će se postaviti i rad na posebnoj strategiji poticanja kulturnih i kreativnih industrija kako bi se stvorio preduvjet da se to područje pozicionira u okviru javnih politika, a ne kao područje neke visoko subvencionirane djelatnosti što je, dodala je, prva percepcija kada se razmišlja o kulturi.

'Ono što nam sigurno 'ne ide na ruku' je smanjivanje, odnosno stagniranje, proračuna za kulturu na državnoj i lokalnim razinama', rekla je Obuljen Koržinek.           

Panelisti - redatelj i profesor na Akademiji dramske umjetnosti Zrinko Ogresta, glazbenik Tonči Huljić, ravnateljica Etnografskoga muzeja i muzejska savjetnica Goranka Horjan, savjetnik-mentor u Uredu glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) Damir Novinić i direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva Rijeka 2020. - Europska prijestolnica kulture Irena Kregar Šegota, saželi su poteškoće i mogućnosti u područjima kojima se bave i iznijeli kratke preporuke.

Tako je, među ostalim, Kregar Šegota istaknula potrebu za dijalogom svih dionika, Horjan je naglasila važnost analize stanja u sektoru i potrebu da regulatorni okvir 'olabavi', Huljić je ocijenio da su ugrožena autorska prava, Novinić smatra kako 'HRT treba u kratko vrijeme riješiti sve svoje nerazumnosti, a Ogresta se zauzeo za slobodu umjetničkoga stvaralaštva, ali i za zaštitu umjetnika i podsjetio na izreku kako 'umjetnost nema domovine, ali umjetnik ima'.